Ponedjeljak, 28 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Svjedočeći pred Sudom BiH, Želimir Knežević, koji je radio u Komisiji za utvrđivanje dešavanja u Srebrenici Vlade Republike Srpske, rekao je kako je Komisija navela da je na Vojnoj ekonomiji Branjevo ubijeno 1.200 ljudi, iako je on došao do saznanja da je taj broji manji.

“Označavali smo mjesta pogubljenja, i kod Vojne ekonomije Branjevo stavili smo da je 1.200 broj ubijenih. Taj broj smo uzeli iz izjave Dražena Erdemovića koju je dao u Haškom tribunalu. Međutim, ja sam došao do saznanja da je na tom mjestu oko 350 ubijenih, dakle ljudi iz oko sedam autobusa”, kazao je Knežević.

Komisija za utvrđivanje dešavanja u Srebrenici, kako je rekao svjedok Knežević, imala je zadatak da utvrdi redoslijed događaja na području Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine.

Knežević je dodao da su tokom rada koristili podatke iz presuda Haškog tribunala, međunarodnih organizacija, te izjava onih koji su učestvovali u dešavanjima na ovom području.

Erdemović, nekadašnji pripadnik Desetog diverzantskog odreda Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), osuđen je pred Haškim tribunalom na pet godina zatvora nakon priznanja krivice za ubistva na Branjevu.

Knežević je svoj iskaz dao na suđenju Francu Kosu, Stanku Kojiću, Vlastimiru Golijanu i Zoranu Goronji, koje Tužilaštvo BiH tereti za genocid u Srebrenici, odnosno za učešće u ubistvima više od 800 muškaraca i dječaka u julu 1995. godine na Vojnoj ekonomiji Branjevo.
 
Prema optužnici, Kos je bio komandir Prvog voda Desetog diverzantskog odreda Glavnog štaba VRS-a, a Kojić, Golijan i Goronja pripadnici istog odreda, te su svi zajedno strijeljali zarobljenike, od kojih su neki imali poveze na rukama i očima.

Na upit Slobodana Perića, branioca optuženog Kojića, zbog čega je Komisija navela da je na Branjevu ubijeno 1.200 ljudi, a ne 350, svjedok je rekao da je na Komisiju “vršen pritisak”.

“Nismo imali izvore, a na Komisiju je vršen pritisak. Morali smo doći do cifre od 8.000 ubijenih. Mislim da je tada i međunarodna zajednica vršila pritisak”, rekao je svjedok.

Knežević je dodao kako je VRS krenula u napad na Srebrenicu s južnog dijela enklave, te da su u tom napadu učestvovale jedinice među kojima je bio i Deseti diverzantski odred.

“VRS je krenula u napad na Srebrenicu, ali ne s velikim snagama. Na južnom i istočnom dijelu imala je oko 2.000 vojnika. Prema podacima do kojih smo došli, 28. divizija Armije BiH (ABiH) imala je preko 7.000 pripadnika”, naveo je svjedok.

Naredno ročište zakazano je za 16. decembar 2011. godine.

S.U.
Najčitanije
Saznajte više
Udruženja žrtava traže zaštitu Memorijalnog centra Srebrenica od diskreditacije
Nakon što je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić javno upozorio da ima informaciju o mogućem upadu specijalnih policijskih snaga u Centar i izuzimanju dokumentacije, sagovornici Detektora tvrde da se radi o pokušaju diskreditacije Suljagića i Memorijalnog centra.
Poziv EU da sankcioniše zvaničnike Srbije i Republike Srpske zbog veličanja Mladića
Zbog nedavne sahrane, za koju su korišteni državni resursi, i veličanja Ratka Mladića, osuđenog za genocid i druge zločine u BiH, profesor David Pettigrew i Inicijativa “Svijet za Bosnu”, koja okuplja udruženja građana u dijaspori, od evropske komesarke Marte Kos zatražila je da se zaustavi finansiranje Evropske unije prema Srbiji i uvedu sankcije zvaničnicima Srbije i Republike Srpske koji su imali ulogu u veličanju Mladića.
Otvaranje spomen-sobe žrtvama s područja Vlasenice
CIK ponovno kaznio političke stranke na ukupno 23.000 maraka