Srijeda, 25 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Optužnicom se Vatrač tereti da je kao pripadnik Teritorijalne odbrane (TO) u Kotor-Varoši, zajedno s Fikretom Planinčićem, Rasimom Lišančićem, Seadom Menzilom i drugima, od juna do novembra 1992. godine učestvovao u napadu na civilno stanovništvo srpske nacionalnosti u selu Serdari.

“Optuženi su izvršili prethodno planirani pješadijski napad, u kojem je ubijeno 16 civila, starosne dobi od četiri do 60 godina, od kojih su neki ubijeni iz vatrenog oružja ispred i unutar porodičnih kuća”, navodi se u optužnici.

U napadu, koji je izvršen 17. septembra 1992. godine u ranim jutarnjim satima, ranjeno je više osoba, uključujući i jednu ženu u visokoj trudnoći, te su paljene kuće i drugi objekti.

Iz Tužilaštva BiH navode da se optuženi nalazio u bjekstvu i da ga je nakon hapšenja Hrvatska izručila pravosuđu BiH.

Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.

Za zločin u selu Serdari, Državno tužilaštvo je početkom oktobra ove godine podiglo optužnicu protiv Fikreta Planinčića, Rasima Lišančića i Seada Menzila, dok je krajem maja iste godine, zbog sumnje da su učestvovali u ovam zločinu, raspisana međunarodna potjernica za Mirsadom Smajićem, Nijazom Smajićem i Nerminom Mujanovićem.

M.T.
Najčitanije
Saznajte više
Oslobođeni za zločine u Vlasenici traži više od 270.000 maraka naknade
Milenko Gojgolović, koji je pravosnažno oslobođen optužbe za zločine u Vlasenici, u preciziranom tužbenom zahtjevu je zatražio da mu Bosna i Hercegovina na ime materijalne i nematerijalne štete, uz zakonske zatezene kamate, isplati ukupno više od 270.000 maraka.
Otvorenost budžeta u BiH na niskom nivou uprkos snažnoj reviziji
Bosna i Hercegovina bilježi nizak rezultat u budžetskoj transparentnosti, koji je ispod regionalnog prosjeka, pokazuje Istraživanje otvorenosti budžeta (OBS).
Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona