This post is also available in:
Odgovarajući na unakrsna pitanja optuženog Karadžića, svjedok Neđeljko Prstojević je rekao da su srpske vlasti na Ilidži tokom cijelog rata dozvoljavale “slobodu kretanja muslimanskom stanovništvu”.
“S druge strane, bošnjačke vlasti su Srbe držale u Sarajevu kao taoce. Meni je poznato da međunarodne konvencije dozvoljavaju samo da se iz zone borbenih dejstava stanovništvo skloni, jer se razaraju objekti. Ilidža nije vršila organizovano iseljavanje, mi smo samo privremeno sklanjali narod, ali za Srbe u Sarajevu izlazak iz grada značio je izlazak na slobodu”, kazao je svjedok.
Prstojević, koji je sa svjedočenjem počeo 3. marta ove godine, dodao je i da je na području Srpske općine Ilidža bilo “muslimana koji su svojevoljno ostali cijeli rat”.
Za učešće u progonu nesrpskog stanovništva s područja 20 općina u BiH, među kojima je i Ilidža, te genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, pred Haškim tribunalom sudi se Radovanu Karadžiću, nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske (RS).
U optužnici se navodi da je Karadžić učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu – između ostalog, s pripadnicima državnih organa bosanskih Srba na općinskom i lokalnom nivou, uključujući krizne štabove – koji je za cilj imao uklanjanje bosanskih muslimana i Hrvata s područja u BiH na koja su Srbi polagali pravo.
Prstojević je rekao i da je tokom 1992. godine na teritoriju općine Ilidža pristigao “veliki broj srpskih izbjeglica iz centralne Bosne”, što je dovelo do “komplikovane situacije”.
“Svako je u to vrijeme imao oružje u rukama u određenim momentima. Nema tu jamstva i reguliranosti, uzimao je svako za pravo sebi da nešto uradi i ko bi mu se našao na putu bivao je ubijen, bio on predsjednik ili komandant brigade ili policije, nebitno”, kazao je Prstojević.
Svjedok je dodao i da je usljed “velikih borbenih ofanziva stanovništvo svih nacionalnosti bježalo iz određenih područja”.
“Stanovništvo je na dijelu koji smo kontrolisali naraslo od 20.000 do 45.000. Predsjedniče, vama nije poznato, ali ja sam i bezbroj puta zatvarao Opštinu i kompletni funkcioneri išli su s puškom u odbranu. Ja sam s funkcionerima po šest dana ratovao kao pješak, mi nismo bili u foteljama, svaki funkcioner je morao biti u rovu”, rekao je Prstojević.
Na pitanje Karadžića da li je “formiranje pravne države i vlasti” u Republici Srpskoj bio dugotrajan posao, Prstojević je odgovorio potvrdno, te dodao da lokalne vlasti često nisu imale mogućnost komunikacije s rukovodstvom RS-a.
“Da bi mene kao predsjednika skupštine neko htio smijeniti, morao je ubijediti i lobirati odbornike u skupštini da se izglasa nepovjerenje. Drugog načina nije bilo za smjenu, nije to mogao ni predsjednik RS-a”, dodao je svjedok.
Suđenje Karadžiću nastavit će se u maju ove godine, nakon isteka osmosedmične pauze koju je Sudsko vijeće odobrilo kako bi se optuženi upoznao s dokumentima koje mu je Haško tužilaštvo naknadno dostavilo.
