Srijeda, 29 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“Kada smo odlazili na teren, najviše što smo znali bilo je gdje se ide, a šta je zadatak – to nismo znali”, kazao je pred Sudom BiH Dragiša Živanović, bivši pripadnik Drugog odreda Specijalne brigade policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS).

Tužilaštvo BiH tereti Željka Ivanovića “Arkana” za genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine. Optužba smatra da je Ivanović, kao pripadnik Drugog odreda, učestvovao u hapšenju i sprovođenju više od 1.000 muškaraca iz Srebrenice u Zemljoradničku zadrugu Kravica, te u njihovom strijeljanju 13. jula iste godine.

Prema navodima optužnice, Ivanović je bio upoznat s planom da se vojno sposobni muškarci iz Srebrenice pogube, a žene, djeca i starci prisilno presele, te je “potpuno svjesno pristupio izvršenju ovog poduhvata”.

Živanoviću se pred Sudom BiH također sudilo za ovaj zločin, ali je pravosnažno oslobođen krivice.

Svjedok je ispričao da je u junu 1995. godine bio na terenu kod Sarajeva, te da se krajem tog mjeseca vratio kući zbog pripreme za ispraćaj brata u vojsku, dok je druga jedinica otišla na teren.

“Mislim da je Ivanović bio sa mnom na terenu u junu 1995. godine, ali ne mogu tačno potvrditi”, kazao je Živanović odgovarajući na pitanja Sudskog vijeća.

Nastavak suđenja zakazan je za 2. decembar 2010. godine, kada bi Odbrana trebala saslušati Velibora Maksimovića, bivšeg pripadnika Drugog odreda, koji je također pravosnažno oslobođen krivice za genocid u Srebrenici.

M.H.
Najčitanije
Saznajte više
Kako je vandalizam u Međugorju postao političko pitanje
Iako je istraga pokazala da vandalizam u Međugorju nije bio međunacionalno motivisan, prve reakcije pojedinih političara predstavile su ga kao napad na Hrvate i katolike u Bosni i Hercegovini, što doprinosi političkim tenzijama i produbljivanju podjela.
Lokalne zajednice pozvale na jačanje povjerenja i društvene kohezije
Partnerske zajednice okupljene u projektu “Jačanje povjerenja i kohezije u zajednicama u Bosni i Hercegovini – Možemo bolje“ poručile su da se trajni mir, povjerenje i društvena kohezija mogu graditi jedino zajedničkim djelovanjem institucija, civilnog društva i građana.
BHRT dobio pomoć od šest miliona KM, problemi i dalje ostaju