Petak, 28 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Ante Breljak je ispričao da je od 1992. godine bio pripadnik Vatrogasne jedinice u Bugojnu, te da je, uprkos brojnim pozivima da se prijavi u Hrvatsko vijeće odbrane (HVO), odlučio da “ne želi biti vojnik bilo koje strane”.

“U maju 1993. godine otišli smo brat i ja na ispomoć komšiji saditi njivu. Tu nas je opkolila HVO brigadna policija i odvela u hotel ‘Akvarijum’. Samo što sam došao, stavili su me na stolicu i rekli: ‘Ovo je veliki Bošnjak.’ Tog momenta došao je glavni i zatvorio mi oko udarcem. Tada je počelo maltretiranje i udaranje svim i svačim”, kazao je Breljak.

Kako je dodao svjedok, u hotelu “Akvarijum”, gdje su ga konstantno maltretirali pripadnici HVO-a, bio je zatvoren oko 15 dana, nakon čega je pušten “uz uslov da postane pripadnik Treće bojne HVO-a”.

“Poslali su nas direktno na liniju HVO-a, i gore smo bili kao u nekom pritvoru, bez dozvola i pod prismotrom. Dva dana prije sukoba sa Armijom BiH (ABiH), u julu 1993. godine, poslali su nas na kupanje i to sam iskoristio da se vratim kući i ne javim se više. Kada je počeo sukob, ostao sam u zgradi gdje je bila ABiH. Tamo je bilo dosta mojih komšija Hrvata i, koliko znam, niko od njih nije zatvaran ili zarobljen”, dodao je Breljak.

Za učešće u zločinima nad civilima hrvatske nacionalnosti koji su 1993. i 1994. godine bili zatočeni u Salonu namještaja “Slavonija DI”, logoru na stadionu “Iskra”, “BH Banci” te garažama i privatnim kućama u Bugojnu, Tužilaštvo BiH tereti Nisveta Gasala, Musajba Kukavicu, Enesa Handžića i Senada Dautovića.

U optužnici se navodi da su Gasal i Kukavica bili odgovorni za funkcionisanje logora na stadionu “Iskra”, gdje su muškarci bili zatvoreni u neuslovnim prostorijama, da je Handžić obavljao dužnost načelnika za bezbjednost 307. brigade ABiH, a Senad Dautović načelnika Stanice javne bezbjenosti (SJB) Bugojno.

Na ovom ročištu je u korist Odbrane četvrtooptuženog Dautovića svjedočio i Nijaz Jusufspahić, bivši ratni komandir Vatrogasne jedinice u Bugojnu, koji je kazao da je njegova jedinica u periodu od 1992. pa sve do jula 1993. godine radila na gašenju požara i “dostavljala vodu na linijama ABiH i HVO-a”.

Jusufspahić je potvrdio da su u maju 1993. godine pripadnici HVO-a zarobili vatrogasca Antu Breljka, te da je naredio svojim kolegama da blokiraju grad kako bi došlo do njegovog puštanja.

“Sjećam se kada je pušten – samo je došao da se pozdravi i odmah išao na liniju. Užasno je izgledao, imao je masnice po leđima, i žute i crne…”, dodao je on.

Ante Ivković, treći svjedok Dautovićeve Odbrane na ovom ročištu, kazao je kako se 20. jula 1993. godine – u vrijeme sukoba između HVO-a i ABiH – nalazio kod “susjeda u podrumu”.

“U tijeku noći bile su borbe, ali kada se razdanilo, otišao sam kući i došli su iz ABiH i odveli me u obližnju garažu da me pritvore. Bio sam tamo dva ili tri sata i moji susjedi su došli da zamole da me puste jer nemam veze sa sukobima, i nakon toga sam otišao kući”, dodao je Ivković.

Naredno ročište zakazano je za 13. oktobar ove godine.

D.Dž.
Najčitanije
Saznajte više
Ko su haški osuđenici i optuženi za zločine u BiH i regionu koji su preminuli
Više od 30 osoba koje su osuđene i optužene za ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Kosovu, a protiv kojih su formirani predmeti je preminulo tokom i nakon izdržavanja kazne, dok su neki umrli prije početka samog sudskog postupka. Ratko Mladić preminuo je pet godina nakon konačne presude.
Predstavljanje Analize o primjeni opcinskih i kantonalnih pripisa o javnom redu i miru sa negativnim posljedicama na slobodu izrazavanja Foto: BH Novinari
Lokalni zakoni sve više ograničavaju slobodu izražavanja na internetu
Analiza Udruženja BH Novinara pokazuje da su najmanje četiri godine 203 građanina prekršajno kažnjeni zbog objava na društvenim mrežama i internet portalima u nekoliko kantona u Federaciji BiH.
Vojni put i smrt ratnog zločinca Ratka Mladića