Utorak, 17 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Odbrana Predraga Kujundžića prezentirala je 76 materijalnih dokaza, među kojima nalaze vještaka, te zapisnik o saslušanju i pisane izjave desetak svjedoka ispitanih tokom suđenja. Vijeće će naknadno donijeti odluku o validnosti ovih dokaza.

Državno tužilaštvo tereti Kujundžića da je, kao komandant jedinice “Predini vukovi”, u sklopu napada na nesrpsko stanovništvo općine Doboj, tokom 1992. i 1993. godine izvršio, podsticao i pomagao ubistva, teška oduzimanja fizičke slobode, progon nesrpskog civilnog stanovništva, kao i druga nečovječna djela.

Jednom od tačaka optužnice Tužilaštvo BiH tereti Kujundžića da je od juna do decembra 1992. godine silovao i u seksualnom ropstvu držao maloljetnu svjedokinju 2.

Među uloženim dokazima je i veliki broj dokumenata o ličnim podacima svjedokinje 2, njenom liječenju u dobojskoj bolnici, vjenčanju i krštenju, te promjeni imena.

Tužilaštvo je prigovaralo nekim od ovih dokaza ističući da izlaze iz vremenskog okvira optužnice.

Kako bi pokazala “karakter i ličnost” optuženog kao porodičnog čovjeka, Odbrana je, između ostalog, uložila vjenčani list i rodne listove triju kćerki, kao i fakultetske indekse njegovih dviju kćerki.

Iznošenje materijalnih dokaza se nastavlja 11. maja 2009. godine, a do tada će Odbrana donijeti i konačnu odluku o tome da li će optuženi svjedočiti u svoju korist ili ne.

Najčitanije
Saznajte više
Usvojena ostavka predsjednika Vlade RS Save Minića
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je večeras ostavku predsjednika Vlade RS Save Minića na sjednici na kojoj nisu prisutvovali predstavnici opozicije.
Usvojen jedan od ključnih zakona za izbjegavanje sive liste
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je Prijedlog zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom radi sprečavanja terorizma, što je jedan od dva ključna zakona koja su bh. vlasti trebale usvojiti kako se ne bi našle na sivoj listi Grupe za finansijsku akciju (FATF).