Petak, 30 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Odbrana Predraga Kujundžića prezentirala je 76 materijalnih dokaza, među kojima nalaze vještaka, te zapisnik o saslušanju i pisane izjave desetak svjedoka ispitanih tokom suđenja. Vijeće će naknadno donijeti odluku o validnosti ovih dokaza.

Državno tužilaštvo tereti Kujundžića da je, kao komandant jedinice “Predini vukovi”, u sklopu napada na nesrpsko stanovništvo općine Doboj, tokom 1992. i 1993. godine izvršio, podsticao i pomagao ubistva, teška oduzimanja fizičke slobode, progon nesrpskog civilnog stanovništva, kao i druga nečovječna djela.

Jednom od tačaka optužnice Tužilaštvo BiH tereti Kujundžića da je od juna do decembra 1992. godine silovao i u seksualnom ropstvu držao maloljetnu svjedokinju 2.

Među uloženim dokazima je i veliki broj dokumenata o ličnim podacima svjedokinje 2, njenom liječenju u dobojskoj bolnici, vjenčanju i krštenju, te promjeni imena.

Tužilaštvo je prigovaralo nekim od ovih dokaza ističući da izlaze iz vremenskog okvira optužnice.

Kako bi pokazala “karakter i ličnost” optuženog kao porodičnog čovjeka, Odbrana je, između ostalog, uložila vjenčani list i rodne listove triju kćerki, kao i fakultetske indekse njegovih dviju kćerki.

Iznošenje materijalnih dokaza se nastavlja 11. maja 2009. godine, a do tada će Odbrana donijeti i konačnu odluku o tome da li će optuženi svjedočiti u svoju korist ili ne.

Najčitanije
Saznajte više
Ulaz u pravosudne institucije BiH. Foto: Detektor
Naredne sedmice izjašnjenje o krivnji optuženih za zločine u Sanskom Mostu
Sud Bosne i Hercegovine zakazao je za 6. novembar novi termin za izjašnjenje o krivnji optuženih za ratne zločine na području Sanskog Mosta i Manjače, potvrđeno je za Detektor.
Teško je utvrditi jesu li osuđeni za terorizam promijenili svoje ponašanje
Poštovanje pravila, saradnja s osobljem ili učešće u rehabilitacijskim programima ne predstavlja dokaz da je osoba koja je izdržala kaznu za terorizam napustila ekstremistička uvjerenja ili trajno odustala od nasilja, navodi se u novoj publikaciji Atlantske inicijative.
Sankcionisana ruska kompanija na ‘ispitivanju tržišta’ u Brodu
Godina zatvora za zločin u Derventi
Minka Kreho imenovana za novu predsjednicu Suda BiH