Utorak, 16 juna 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Radovan Karadžićje u podnesku Sudu u Haagu i zrazio slaganje sa prijedlogom Stojana Župljanina od 3. decembra 2008. godine za spajanje dviju optužnica, dok je tamošnje Tužilaštvo ovaj prijedlog ocijenilo “neosnovanim”.

“Dr. Karadžić smatra da će spajanje dvije optužnice poboljšati mogućnosti Odbrana da odbace optužbe, tako što će doći do podjele rada koja ne bi bila moguća ukoliko predmeti ostanu odvojeni. Također, spajanje bi olakšalo dovođenje zajedničkih svjedoka Odbrana koji ne bi morali dva puta biti pozivani u različitim predmetima”, navodi se u podnesku Radovana Karadžića.

Tužilaštvo Haškog tribunala je, međutim, u svom odgovoru na Župljaninov podnesak ocijenilo je da ova dva predmeta nisu “dobri kandidati za spajanje”.

“Nedovoljan stepen preklapanja u objedinjenoj optužnici protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina i optužnici protiv Radovana Karadžića te različiti stadiji u kojima se nalaze suđenja pokazuju da ova dva predmeta nisu prikladna za spajanje”, navodi se u odgovoru Haškog tužilaštva.

Župljanina, koji je jedno vrijeme bio savjetnik Radovana Karadžića za unutrašnje poslove, te Stanišića, bivšeg ministra unutrašnjih poslova u Vladi Republike Srpske (RS), Tužilaštvo u Haagu tereti za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja rata počinjene na teritoriji BiH.

Radovan Karadžić, bivši predsjednik RS-a, optužen je za genocid te niz zločina počinjenih tokom ratnog perioda u BiH. Sva trojica optuženih još uvijek čekaju početak suđenja u Haagu.

Odbrana Miće Stanišića je 15. decembra izrazila protivljenje spajanju optužnice sa Karadžićem.

Tužilaštvo Suda u Haagu navodi da Odbrana Stojana Župljanina “očito precjenjuje količinu duplikativnih dokaza” koji se odnose na oba predmeta.

“Optužnica protiv Stanišića i Župljanina bavi se zločinima koje su počinile snage Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS-a, dok optužnica protiv Karadžića nije fokusirana na MUP RS-a, već uključuje sve političke, civilne i vojne organe koji su učestvovali u zločinima nad nesrbima između 1992. i 1995. godine”, navodi se u podnesku Tužilaštva.

Dodatna prepreka, prema mišljenju Haškog tužilaštva, bila bi geografska ograničenost optužnica, jer optužnica protiv Stanišića i Župljanina uključuje zločine u samo 13 od 27 općina koje su uključene u Karadžićevu optužnicu.

Najčitanije
Saznajte više
NSRS sutra raspravlja o dokumentu kojim Ustavni sud RS osporava ovlaštenja visokog predstavnika
Narodna skupština Republike Srpske sutra će na posebnoj sjednici raspravljati o Obavještenju Ustavnog suda Republike Srpske u kojem se osporava pravo visokog predstavnika da nameće zakone u Bosne i Hercegovini i kritikuju odluke Ustavnog suda BiH.
Sistem prijave imovine važan iskorak u bh. pravosuđu: I dalje postoje institucionalni i finansijski izazovi
Odjel za provođenje postupka po izvještajima nosilaca pravosudnih funkcija u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću smatraju jednim od najvećih postignuća u pravosuđu od osnivanja ove institucije, dok iz međunarodne zajednice poručuju da su reforma pravosuđa, provjera imovine sudija i tužilaca te usvajanje ključnih zakona neophodni za evropski put Bosne i Hercegovine, rečeno je na predstavljanju završetka projekta EU4Justice.