Utorak, 19 maja 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Radovan Karadžićje u podnesku Sudu u Haagu i zrazio slaganje sa prijedlogom Stojana Župljanina od 3. decembra 2008. godine za spajanje dviju optužnica, dok je tamošnje Tužilaštvo ovaj prijedlog ocijenilo “neosnovanim”.

“Dr. Karadžić smatra da će spajanje dvije optužnice poboljšati mogućnosti Odbrana da odbace optužbe, tako što će doći do podjele rada koja ne bi bila moguća ukoliko predmeti ostanu odvojeni. Također, spajanje bi olakšalo dovođenje zajedničkih svjedoka Odbrana koji ne bi morali dva puta biti pozivani u različitim predmetima”, navodi se u podnesku Radovana Karadžića.

Tužilaštvo Haškog tribunala je, međutim, u svom odgovoru na Župljaninov podnesak ocijenilo je da ova dva predmeta nisu “dobri kandidati za spajanje”.

“Nedovoljan stepen preklapanja u objedinjenoj optužnici protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina i optužnici protiv Radovana Karadžića te različiti stadiji u kojima se nalaze suđenja pokazuju da ova dva predmeta nisu prikladna za spajanje”, navodi se u odgovoru Haškog tužilaštva.

Župljanina, koji je jedno vrijeme bio savjetnik Radovana Karadžića za unutrašnje poslove, te Stanišića, bivšeg ministra unutrašnjih poslova u Vladi Republike Srpske (RS), Tužilaštvo u Haagu tereti za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja rata počinjene na teritoriji BiH.

Radovan Karadžić, bivši predsjednik RS-a, optužen je za genocid te niz zločina počinjenih tokom ratnog perioda u BiH. Sva trojica optuženih još uvijek čekaju početak suđenja u Haagu.

Odbrana Miće Stanišića je 15. decembra izrazila protivljenje spajanju optužnice sa Karadžićem.

Tužilaštvo Suda u Haagu navodi da Odbrana Stojana Župljanina “očito precjenjuje količinu duplikativnih dokaza” koji se odnose na oba predmeta.

“Optužnica protiv Stanišića i Župljanina bavi se zločinima koje su počinile snage Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS-a, dok optužnica protiv Karadžića nije fokusirana na MUP RS-a, već uključuje sve političke, civilne i vojne organe koji su učestvovali u zločinima nad nesrbima između 1992. i 1995. godine”, navodi se u podnesku Tužilaštva.

Dodatna prepreka, prema mišljenju Haškog tužilaštva, bila bi geografska ograničenost optužnica, jer optužnica protiv Stanišića i Župljanina uključuje zločine u samo 13 od 27 općina koje su uključene u Karadžićevu optužnicu.

Najčitanije
Saznajte više
U prvom čitanju usvojen Prijedlog zakona o Sudu BiH i Apelacionom sudu
Zbog nepostojanja entitetske većine nije usvojen Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, dok je u prvom čitanju usvojen Prijedlog zakona o Sudu Bosne i Hercegovine i Apelacionom sudu.
Resocijalizaciju Jašarevića otežavali ideologija i složena struktura ličnosti
Svjedokinja Tužilaštva Bosne i Hercegovine na suđenju Mevlidu Jašareviću, ranije osuđenom za teroristički napad u Sarajevu, a optuženom zbog prijetnji službenim licima, izjavila je da su u njegov proces resocijalizacije bili uloženi veliki kapaciteti, ali da su periodi njegove saradnje bili veoma kratki zbog njegove ideologije i "složene strukture ličnosti".
Debevec i ostali: I danas saslušanje svjedokinje pod imunitetom
Zatražena disciplinska odgovornost sudije iz Jajca