Evropski sud odbio tužbu Krstana Simića
Sedmočlano vijeće Evropskog suda zaključilo je da Simićeva ljudska prava nisu prekršena, kada je smijenjen iz Ustavnog suda 2010. godine, zbog “narušavanja ugleda ove institucije”.
“Sud je zaključio da je Simić smijenjen zbog narušavanja ugleda Ustavnog suda i jednog od sudaca. Razlozi za njegovu smjenu su motivirani ponašanjem koje nije u skladu sa sudačkom profesijom, posebno pisanje pisma političaru, čime je iskazao manjak nezavisnosti i nepristrasnosti”, navodi se u saopćenju Evropskog suda.
Simić je smijenjen 2010. godine, nakon objava u medijima pisma kojeg je uputio predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Miloradu Dodiku, te medijskih istupa u kojima je kritizirao Ustavni sud. Na ovu odluku se žalio Sudu BiH, koji se proglasio nenadležnim, nakon čega je uputio apelaciju Evropskom sudu.
Simić se žalio na to da su njegova prava prekršena prilikom smjene, jer nije imao pravo na javno ročište te mogućnost na žalbu na odluku o smjeni, kao i jer su njegove izjave potpadale pod slobodu govora.
Međutim, Evropski sud je zaključio da je Simić, nakon što je pokrenuta inicijativa za njegovu smjenu, imao priliku da se izjasni usmeno i pismeno pred Ustavnim sudom, a da nikada nije ni zatražio da ročišta budu otvorena za javnost.
“Zbog toga, sud zaključuje da su žalbeni osnovi Simića neutemeljeni”, navodi se u odluci.
U odnosu na žalbe da se radilo o slobodi govora, Evropski sud je odlučio da Simićevi medijski istupi nisu bili problematični, već da je osnova za razrješenje pismo koje je poslao Dodiku a koje je “očigledno izrodilo sumnje u njegovu nepristrasnost”.
Simić je Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) rekao da nije iznenađen, niti ogorčen odlukom Evropskog suda.
“Nisam očekivao da će apelacija proći obzirom na mali procenat uspjeha ovakvih tužbi pred Evropskim sudom, kao i jer se radi o prvom ovakvom slučaju. Ja sam i dalje ubijeđen da su moja prava prekršena jer mi je uskraćeno pravo na pravni lijek, odnosno žalbu na odluku o smjeni”, rekao je Simić.
Dodao je da ne osporava Ustavni sud, ali da je potrebno javno govoriti o problemima kako bi se “povratilo povjerenje građana u pravosuđe”.
Jedan od sedmero članova Sudskog vijeća Evropskog suda, bio je sudija Faris Vehabović iz BiH, što je Simić ocijenio “čudnim”.
“Mislim da je moguće da u toj situaciji postoji sukob interesa, kada sudija iz jedne države sjedi u vijeću koje odlučuje o slučaju iz te zemlje”, pojasnio je Simić.
Iz Ureda za informisanje Evropskog suda su BIRN-u BiH pojasnili da u ovakvim slučajevima “uvijek u vijeću sjedi sudija iz države koja se spominje u predmetu”.
“Ne radi se o sukobu interesa, obzirom na to da sudije ne predstavljaju državu. Oni su potpuno nezavisni”, pojašnjeno je u Uredu za informisanje Europskog suda.
“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“
