This post is also available in:
Janc je precizirao da su tijela na tlu otkrivena duž maršrute kojom se kolona od više hiljada Bošnjaka šumom ka Tuzli probijala iz obruča Vojske Republike Srpske (VRS), koja je 11. jula 1995. zauzela tu enklavu pod zaštitom Ujedinjenih nacija (UN).
Karadžić, koji je u to vrijeme bio predsjednik Republike Srpske (RS) i vrhovni zapovjednik VRS-a, optužen je za genocid nad više od 7.000 Bošnjaka koje su u danima poslije osvajanja Srebrenice strijeljale snage bosanskih Srba.
Optuženom se na teret stavlja i progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje vojnika UNPROFOR-a za taoce, u periodu od 1992. do 1995. godine.
Optuženi, koji se brani sam, do sada je često sugerisao da su u masovne grobnice pokopani i Bošnjaci koji su ubijeni u borbama oko Srebrenice u julu 1995, ali i tokom prethodnih ratnih godina.
Slovenački policajac Janc je, međutim, naglasio da 702 tijela “nisu bila pronađena u masovnim grobnicama” i da su te osobe bile “ostavljene gdje su ubijene” i “nikada zakopane”.
Svjedok je precizirao da je, po njegovoj evidenciji, Međunarodna komisija za nestala lica (ICMP) do kraja prošle godine identifikovala 5.977 žrtava iz Srebrenice, a da identitet još 260 ubijenih nije mogao biti utvrđen zbog nedostatka DNK uzoraka njihovih porodica.
Prošle sedmice, forenzički direktor ICMP-a Thomas Parsons iznio je na suđenju Karadžiću posljednje rezultate identifikacije, prema kojima su poznata imena 6.606 žrtava, dok je identitet još 166 osoba za sada ostao nepoznat zbog nedostatka DNK uzoraka za upoređivanje.
Svjedok Janc govorio je i o načinu na koji su utvrđene veze između primarnih i sekundarnih grobnica u koje je VRS u jesen 1995. prebacila tijela žrtava, u cilju prikrivanja zločina u Srebrenici. Kao primjer je naveo da je “pet dijelova tijela” iste osobe ekshumirano iz dviju masovnih grobnica.
“Teškoće u uspostavljanju veze između dijelova tijela u identifikaciji žrtava iz primarnih i sekundarnih grobnica pričinjavalo je i to što su među ubijenima bila i braća, u nekim slučajevima i blizanci, koji su imali identičan DNK profil”, napomenuo je Janc, naglasivši da su na listi identifikovanih žrtava četiri rođena brata iz jedne porodice.
U unakrsnom ispitivanju, Karadžić je sugerisao da je svjedokov zadatak bio da “obezbijedi podršku optužnici”, a Janc je to potvrdio. Na pitanje kako je mogao da utvrdi kada su žrtve stradale i da ih poveže sa padom Srebrenice u julu 1995, svjedok je odgovorio da je to učinio na osnovu obilja dokaza i nalaza eksperata koji su učestvovali u istrazi.
Nakon što je Janc potvrdio da su u nekim masovnim grobnicama pronađene i čahure, Karadžić je pitao da li čahure padaju “u rov iz kojeg se puca” ili na mjesto u koje se otvara vatra. Svjedok je uzvratio da se čahure pri otvaranju vatre rasipaju “zapravo posvuda”.
Karadžić će unakrsno ispitivanje Janca okončati 28. marta.
