Na hiljade građana koji su stradali u ratnim logorima u Bosni i Hercegovini do danas ne prima pomoć države jer politički spor na etničkoj osnovi opstruira donošenje državnog zakona o žrtvama torture.
Zbog nedostatka političke volje na međunarodnom nivou da se osnuje posebni sud za ratne zločine počinjene u Siriji, holandska Fondacija “Nuhanović” planira pokrenuti pred tamošnjim sudovima nekoliko postupaka u kojima će zahtijevati reparacije sirijskim državljanima.
Vijeće naroda Republike Srpske nije danas postiglo saglasnost o pitanju vitalnog nacionalnog interesa Kluba Bošnjaka u vezi sa Zakonom o zaštiti žrtava ratne torture, zbog čega zakon ide na dalje usaglašavanje na Zajedničku komisiju Narodne skupštine i Vijeća naroda, čija će sjednica biti održana 30. jula u Banjaluci.
Narodni poslanici usvojili su Zakon o zaštiti žrtava ratne torture Republike Srpske, koji na godišnjem nivou predviđa milion maraka za mjesečne naknade osobama koje su pretrpjele seksualno nasilje u proteklom ratu.
Rješavanje i poboljšanje statusa žrtava seksualnog nasilja je ono što žrtve svih nacionalnosti u BiH žele povodom 19. juna – Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u ratu.
Nakon javne rasprave, Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o zaštiti žrtava ratne torture, ali predstavnici žrtava i stručnjaci tvrde da nemaju informacije da li su njihove primjedbe uvažene.
Nacrt zakona o zaštiti žrtava torture Republike Srpske ima manjkavosti koje se mogu smatrati diskriminacijom građana nesrpske nacionalnosti, smatraju stručnjaci i predstavnici udruženja.
Haški tribunal je identifikovao i procesuirao odgovorne političke i vojne grupe i pojedince, kao i neposredne počinitelje teških krivičnih djela, čime je, bez obzira na nedostatke, donio određenu satisfakciju i pravdu žrtvama, smatraju predstavnici udruženja žrtava iz Bosne i Hercegovine.
Pomirenja na prostorima bivše Jugoslavije neće biti dok se svi ratni zločini ne procesuiraju i pravda ne zadovolji, stoji u izvještaju komesara za ljudska prava Vijeća Evrope, u kome je izražena zabrinutost zbog stanja u BiH i regiji.
Nakon 25 godina od početka rata u Bosni i Hercegovini, pravdu još nije dočekalo više od 20.000 žrtava seksualnog nasilja, navodi “Amnesty International” u novom izvještaju pod nazivom “Trebamo podršku, a ne sažaljenje”.