Tužilaštvo BiH smatra da je Goran Sarić vršio nadzor nad jedinicama Specijalne brigade policije koje su učestvovale na srebreničkim ratištima, te da je morao znati da će ubijanja dovesti do djelimičnog uništenja Bošnjaka.
Haški tribunal je identifikovao i procesuirao odgovorne političke i vojne grupe i pojedince, kao i neposredne počinitelje teških krivičnih djela, čime je, bez obzira na nedostatke, donio određenu satisfakciju i pravdu žrtvama, smatraju predstavnici udruženja žrtava iz Bosne i Hercegovine.
Na suđenju za zločine počinjene u Srebrenici, svjedok Državnog tužilaštva kazao je da je u ljeto 1995. godine razgovarao sa zarobljenicima koji su bili u prostoriji Policijske stanice Skelani.
Iznoseći žalbu na presudu za zločin u Srebrenici, Državno tužilaštvo zatražilo je da se poveća kazna Ostoji Stanišiću, koji je osuđen na 11 godina zatvora za pomaganje genocida, i da se ukine dio odluke kojim je Marko Milošević oslobođen krivnje.
Bivši predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić zatražio je da u njegovom žalbenom postupku bude saslušan optuženik za genocid Dragomir Vasić kako bi osporio iskaz haškog osuđenika Momira Nikolića, koji se tiče dešavanja u Srebrenici.
U nastavku iznošenja završne riječi na suđenju Goranu Sariću, Tužilaštvo BiH je govorilo o zarobljavanju i ubijanju muškaraca bošnjačke nacionalnosti u julu 1995. godine u Srebrenici.
Presuda kojom je Ratko Mladić osuđen na doživotnu kaznu zatvora predstavlja zakašnjelu pravdu, ali ono na šta se još uvijek čeka jeste potpuno součavanje sa srbijanskim političkim projektom – koji je Mladić sproveo genocidom.
Haški tribunal nepravosnažno je osudio bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića na doživotnu zatvorsku kaznu zbog genocida u Srebrenici i zločina protiv čovječnosti nad Bošnjacima i Hrvatima tokom rata u BiH.
Odbrana Ratka Mladića ponovila je tvrdnju da bi izricanje presude Ratku Mladiću, zakazano za srijedu, bez prethodnog ljekarskog pregleda “moglo nanijeti štetu optuženom, čak i s fatalnim ishodom”.