Lice: Krstić Radislav Archives

U svom posljednjem zahtjevu za prijevremeno puštanje na slobodu, ratni zločinac Radislav Krstić priznao je odgovornost za genocid u Srebrenici, ali o ovom rijetkom preuzimanju odgovornosti za zločin nije se pričalo dovoljno u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Pitali smo pet stručnjaka zašto su političari u Republici Srpskoj i Srbiji ignorisali pokušaj pokajanja odgovornog za genocid i kako se ono može bolje iskoristiti za suočavanje s prošlošću.

Bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislav Krstić, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici, ponovo je zatražio od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) prijevremeno puštanje na slobodu, što je Mehanizam ranije odbio u više navrata.

Bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislav Krstić, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici, ponovo je zatražio od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) prijevremeno puštanje na slobodu nakon što je ranije Mehanizam u više navrata to odbio.

BIRN Bosne i Hercegovine je provjeravao koliko se ključni navodi iz “Izvještaja Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine” razlikuju od činjenica utvrđenih tokom velikog broja suđenja. Niz stavova navedenih u ovom dokumentu protivi se zaključcima donesenim u više presuda Haškog tribunala, iako se komisija u radu poziva na ove presude.

Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) će izricanjem presude Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću završiti procesuiranje ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije. Nakon više od 50 presuda za zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, ovaj sud ostavlja jedinstvenu građu za historičare i istraživače, ali se istovremeno čini da uticaj tih presuda u zemljama regiona nikada nije bio slabiji.

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su po nalogu Državnog tužilaštva sedam osoba osumnjičenih za ratne zločine na području Novoseoca u općini Sokolac. Kako je potvrđeno Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), uhapšeni su Milan Tupajić, nekadašnji predsjednik Kriznog štaba Sokolac, Radomir Obradović zvani Dragan, nekadašnji komandir Stanice javne bezbjednosti (SJB) Sokolac, i bivši pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) Miladin Gašović, Jadranko Šuka, Željko Gašović te Momir i Branislav Kezunović.

Predsjednik Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) Carmel Agius je od svog imenovanja odbio tri zahtjeva haških osuđenika za prijevremeni izlazak na slobodu jer smatra da nisu pokazali znakove rehabilitacije, uvodeći tako novu praksu koju pozdravljaju predstavnici žrtava.

Predsjednik Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) Carmel Agius odbio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Radislava Krstića, bivšeg komandanta Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) osuđenog na 35 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici, saopćeno je iz Mehanizma.

Predsjednik Mehanizma za međunarodne tribunale Theodor Meron odbio je zahtjev Radislava Krstića za prijevremeno puštanje na slobodu.

U nastavku suđenja Ratku Mladiću pred Haškim sudom, svjedok Odbrane Milenko Jevđević nije osporavao autentičnost prisluškivanog razgovora oficira Vojske Republike Srpske (VRS) u kojem je u ljeto 1995. godine naređeno ubijanje muslimanskih zarobljenika iz

Lice: Krstić Radislav

Krstićevo priznanje genocida nedovoljno iskorišteno za suočavanje s prošlošću

Krstić prihvatio odgovornost u novom zahtjevu za prijevremeno puštanje na slobodu

Krstić ponovo zatražio prijevremeno puštanje na slobodu

BIRN Fact Check: Izvještaj o stradanjima u Srebrenici u suprotnosti sa sudski utvrđenim činjenicama

Kraj najznačajnijeg suda za ratne zločine i pitanje o naslijeđu

Na Sokocu uhapšeno sedam osumnjičenih za ratne zločine

Haški osuđenici više ne mogu na prijevremenu slobodu bez rehabilitacije

Ponovno odbijen zahtjev za prijevremenu slobodu Radislava Krstića

Odbijen zahtjev Radislava Krstića za prijevremenu slobodu

Presretnuti razgovori o ubistvima

Medijske slobode kao temelj demokratije pod prijetnjom u BiH

BIRN BiH I Objašnjava: Kako Rusija inspiriše antirodne pokrete u BiH

Predloženo izricanje zavodske mjere maloljetniku osumnjičenom za napad na Policijsku stanicu Bosanska Krupa

Utvrđivanje odgovornosti ili odbijanje tužbe protiv tužiteljice Vesne Ilić

Intervju: Inna Pedan – Obaveza pričanja o ratu u Ukrajini kroz umjetnost

Kako osuđenici za ratni zločin u Foči izbjegavaju zatvor

BIRN BiH slavi 20. rođendan: Ulazimo u treću deceniju - spremni!

Lažne dojave bombi i uvrede na internetu imaju stvarne posljedice na porodice

Nestali (ne) znači zaboravljeni: Kako se traže nestali u ratu u Ukrajini

Mlaćo i Cikotić: Spisak ekstremnog dijela HVO-a za likvidaciju

Pratite nas