Odbrana Ratka Mladića, optuženog za genocid i druge zločine u BiH, najavila je da će tokom dokaznog postupka, koji će početi 19. maja, pred sudije izvesti 336 svjedoka.
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je da mu Haški tribunal, u slučaju da bude proglašen krivim, ne izrekne odmah kaznu, već odredi zasebno ročište na kojem će se iznijeti visina kazne.
U nastavku suđenja Aleksandru Cvetkoviću za genocid počinjen u Srebrenici, pročitan je iskaz haškog osuđenika Miroslava Deronjića u kojem stoji da mu je tadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić rekao da srebreničke zarobljenike treba ubiti.
Sudsko vijeće Haškog tribunala odbilo je prijedlog Tužilaštva za pozivanje 14 dodatnih svjedoka, kojima je željelo osporavati navode Odbrane bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) Radovana Karadžića.
Završne riječi na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću bit će iznesene krajem septembra ove godne, odlučilo je Sudsko vijeće Haškog tribunala.
Sudsko vijeće Haškog tribunala odbilo je zahtjev Tužilaštva za ponovno otvaranje dokaznog postupka protiv Radovana Karadžića, kako bi uvrstilo dokaze o masovnoj grobnici Tomašica, u blizini Prijedora.
Odbrana Ratka Mladića tvrdila je da tokom rata u BiH tadašnji komandant Vojske Republike Srpske (VRS) “nije naredio nijedan zločin” i da je “djelovao časno u odbranu svog naroda i zemlje”.
Odgovarajući na zahtjev Ratka Mladića da bude oslobođen krivice na pola suđenja, Haško tužilaštvo je istaklo da do sada izvedeni dokazi jasno govore o odgovornosti optuženog za zločine i genocid počinjen u BiH.
Odbrana Ratka Mladića zatražila je od Haškog tribunala da nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS) na polovini suđenja oslobodi optužbi za genocid počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici u ljeto 1995. godine.
Haško tužilaštvo zatražilo je da na suđenju Radovanu Karadžiću prezentuje dokaze iz masovne grobnice Tomašica, kao i da dodatnim svjedocima ospori dokaze Odbrane.