Srijeda, 27 maja 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Čvoro, koji je počeo sa svjedočenjem 30. maja, kazao je da su paljanski Bošnjaci 9. aprila 1992. zatražili od srpskih vlasti dozvolu da odu u Sarajevo zbog straha od osvete za stradanje Srba na drugim mjestima.

Prema iskazu Čvore, srpske vlasti su ih prvo pozvale da ostanu, ali su 18. aprila udovoljile njihovom zahtjevu i potom organizovale odlazak nesrpskih civila uz policijsku pratnju.

Tokom unakrsnog ispitivanja, Haško tužilaštvo je Čvori predočilo da su Bošnjaci u zahtjevu naveli kako su na Palama izloženi maltretiranju i zastrašivanju.

Odgovarajući na pitanja sudija, Čvoro je potvrdio da su odluku opštinskih vlasti Bošnjaci “shvatili kao da moraju da idu”. Naznačio je kako je lično nastojao da im objasni da ne moraju da odu.

Neke Srbe, koji su odluku vlasti shvatili kao dozvolu da upadaju u kuće i stanove Bošnjaka, policija je, kako je rekao svjedok, brzo uhapsila.

Čvoro nije opovrgavao ni da su srpske vlasti u Sarajevo sprovele i 400 Bošnjaka koji su na Pale, na njegovo iznenađenje, bili dovedeni iz Bratunca.

“Smatrali smo se odgovornim da ih na neki način zaštitimo i obezbijedimo”, kazao je Čvoro.

Mladiću se, kao bivšem komandantu Vojske Republike Srpske (VRS), sudi za genocid počinjen u Srebrenici i još sedam opština, progon Bošnjaka i Hrvata u velikom broju opština, od kojih je jedna i Pale, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Čvoro je izjavio i da je krizni štab na Palama protestovao kod predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića zbog dovođenja ljudi iz Bratunca, koji je odgovorio da Bošnjacima “ne smije dlaka s glave faliti” i da “u najkraćem roku moraju biti upućeni gdje pripadaju – u Sarajevo”.

Iako je odbijao da te ljude nazove “zarobljenicima”, jer “ih nisu oni zarobili”, svjedok je, na pitanja sudija, ipak potvrdio da oni “nisu imali slobodu, čim su došli tu”.

“Očito da nisu u skladu sa zakonom bili lišeni slobode”, dodao je Čvoro.

Na pitanje predsjedavajućeg sudije Alphonsa Orieja zašto im paljanske vlasti nisu dozvolile da se slobodno kreću, Čvoro je uzvratio: “To bi, gospodine sudija, bilo veoma rizično”.

Karadžiću se u odvojenom postupku pred Haškim tribunalom sudi za genocid i druge zločine počinjene u BiH.

Suđenje Mladiću se nastavlja u četvrtak, 5. juna.

Najčitanije
Saznajte više
Godišnjica formiranja logora “Trnopolje”: Osnov za izgradnju društva su istina i pravda
Denisa Hekić iz prijedorskog naselja Bičćani imala je osam godina kada je dovedena u “Trnopolje”, a nekoliko dana prije kod kuće su ubijeni njeni otac i majka, te još nekoliko članova uže i šire porodice. Danas je prvi put od rata došla da obiđe prostor Doma kulture u Trnopolju, objekta u kojem je bio smješten logor.
Prijave u tri tužilaštva – ko će procesuirati govor mržnje ministra Srđana Amidžića
Banjalučko okružno javno i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zaprimili su prijave za govor mržnje protiv Srđana Amidžića, državnog ministra finansija, potvrđeno je za Detektor.
Dodik najavio dolazak Putina u Banju Luku. Može li ga BiH zaustaviti?
Sutra obilježavanje 31. godišnjice zločina na tuzlanskoj Kapiji