Suđenje Harizu Habiboviću, optuženom za zločine počinjene u Kladnju, formalno je počelo iznova zbog proteka više od 30 dana od posljednjeg ročišta nakon što je postupak protiv njega razdvojen u julu.

Na suđenju za zločine počinjene na području općine Kladanj, bivši predsjednik Ratnog predsjedništva je kazao da je u ljeto 1993. godine došlo do razmjene svih građana srpske nacionalnosti koji su bili smješteni u zgradi Osnovne škole u Stuparima.

Postupak protiv Hariza Habibovića razdvojen je u odnosu na ostalu osmoricu optuženih za zločine počinjene u Kladnju.

Na suđenju za zločine počinjene na području Kladnja, svjedok Tužilaštva BiH se prisjetio poziva Srbima u ljeto 1992. godine da dođu u školu u Stuparima, odakle su premješteni u obližnje zgrade prosvjetnih radnika.

Na suđenju za zločine počinjene u Kladnju, svjedok Tužilaštva BiH je ispričao da su Srbi koji su bili zatvoreni u obližnjim Stuparima premlaćivani nakon izvođenja na ispitivanje.

Na suđenju za zločine počinjene u Kladnju, svjedok Tužilaštva BiH negirao je navod iz optužnice da je sa optuženim Safetom Mujčinovićem u junu 1992. godine učestvovao u nezakonitom hapšenju Miloša Stanišića.

Saslušanje svjedoka Tužilaštva BiH na suđenju za zločine počinjene u Kladnju odgođeno je zbog nedolaska Osmana Gogića, jednog od devetorice optuženih.

Na suđenju za zločine počinjene u Kladnju, svjedok Tužilaštva BiH je izjavio da je Ladimir Dragić pronađen mrtav u zgradama prosvjetnih radnika u Stuparima, gdje su dovedeni privedeni Srbi.

U nastavku suđenja za zločine na području Kladnja, svjedok Tužilaštva BiH je iznio tvrdnje koje su suprotne navodima iz optužnice.

Suđenje za zločine počinjene nad Srbima u Kladnju nastavljeno je iskazom svjedoka Tužilaštva BiH koji je govorio o funkcijama optuženih.