Subota, 21 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Pero Marjanović je rekao da je u policiju u Stuparima Dragić došao da se preda, nakon čega je ispitivan i udaran.

Marjanović je naveo da je sa Dragićem pričao 9. juna 1992. godine, a da je dan poslije pronađen mrtav u stanu jedne od zgrada prosvjetnih radnika.

Svjedok je kazao da je vidio njegovo tijelo, kao i da je čuo priču da se Dragić objesio za vrata od špajza.

“Modrice su bile po čitavom tijelu”, rekao je Marjanović.

On je ispričao da je u junu 1992. godine iz stana u Stuparima doveden u školu u kojoj je bio nastavnik. Kako je kazao, u školi je bilo oko 60 Srba, a optuženi Safet Mujčinović im je saopštio da moraju biti pod prismotrom policije, dok je optuženi Zijad Hamzić govorio u smislu da ih treba pobiti.

“Svi koji su bili prisutni mogli su čuti”, rekao je svjedok, te dodao da je od nekog policajca čuo da je Hamzić “komandant bataljona”.

Prema navodima optužnice, policija je od maja do polovine jula 1992. nezakonito zatvarala srpsko stanovništvo u zgrade prosvjetnih radnika u Stuparima.

Zajedno s Mujčinovićem i Hamzićem, za zločine na području Kladnja sudi se Selmanu Busnovu, Nusretu Muhiću, Ramizu Haliloviću, Nedžadu Hodžiću, Harizu Habiboviću, Osmanu Gogiću i Kahri Vejzoviću, bivšim pripadnicima Teritorijalne odbrane (TO), te vojne i civilne policije.

Svjedok Marjanović je kazao da su, pošto u školi nije bilo uslova, prebačeni u zgrade prosvjetnih radnika, a on je došao u svoj stan jer je inače živio u jednoj od tih zgrada. Kako je dodao, ukupno je privedeno oko 100 Srba.

Marjanović je rekao da ih je policija vodila na ispitivanje, a da ga jedne prilike ispitivao Mujčinović.

“Pita te za oružje, pita te gdje ti je porodica, da li si član neke partije. Postupao je primjereno”, pojasnio je on.

Za vrijeme ispitivanja, kako je dodao, neki Srbi su udarani, a potom je ispričao da je gledao kada je Mujčinović u školi udarao Miroslava Markovića. Ovo je, ustvrdio je svjedok, gledao sa prozora stana koji se nalazi prekoputa škole.

“Vidim da ga ispituje, da ga udara rukama”, kazao je svjedok.

Odbrana je navela da je između zgrade i škole bilo rastinje, na što je svjedok odgovorio da je mogao vidjeti jer je rastinje 1992. godine bilo nisko.

Svjedok je rekao kako mu je poznato da je većina privedenih posjedovala oružje, kao i da je on pušku dobio od jednog aktiviste Srpske demokratske stranke (SDS). On nije prihvatio tvrdnju Odbrane da je policija prilikom pretresa stana pronašla ovu pušku, kazavši da ju je dobrovoljno odnio u stanicu.

Marjanović je dodao da mu je 1993. Vojni sud u Tuzli izrekao tri godine zatvora zbog nedozvoljenog držanja oružja.

Suđenje se nastavlja 13. juna.

Najčitanije
Saznajte više
Više od 80 incidenata motivisanih mržnjom zabilježeno prošle godine u BiH
U Bosni i Hercegovini od 66 registrovanih slučajeva zločina iz mržnje tokom 2025. procesuirano je samo pet, od čega su četiri završila osuđujućom presudom, navodi se u godišnjem izvještaju OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
Konferencija Fondacije "Udružene žene" Banja Luka. Foto: Detektor
Fizička udaljenost ne znači sigurnost: Digitalno nasilje nad ženama sve veći izazov
Usklađivanje zakonskih rješenja u oba entiteta, hitno očuvanje i uklanjanje digitalnih dokaza, sigurno prijavljivanje nasilja, obuka institucija i jedinstvena evidencija podataka o žrtvama ključni su prioriteti u borbi protiv digitalnog nasilja nad ženama, poručeno je sa konferencije Fondacije “Udružene žene” Banja Luka u Sarajevu.
Dva spomenika, jedno sjećanje
Podignuta optužnica protiv Nermina Nikšića i još šest osoba
Nepromijenjen neoporezivi dio minimalca radnike košta cijelu platu
Zločini nad djecom u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno istraženi