Grad: Srebrenica

Screenshot-2021-07-10-at-12.00.52-1280x714.png

10. Jula 2021.
Predstava “Srebrenica. Kad mi ubijeni ustanemo”, srbijanskog reditelja Zlatka Pakovića, deseti mjeseci nakon premijernog izvođenja u Beogradu ne prestaje izazivati reakcije. Nedavno je izvedena u Zagrebu, Tuzli i Novom Pazaru, a reditelj predstave koju pozorišta u Srbiji ne žele na sceni, u intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) govori o motivu njenog nastanka, sataniziranju vladajućeg režima zbog predstave koju je napravio, te šutnji kolega i institucija Srbije, kao i odnosu srbijanske javnosti o srebreničkom genocidu.

MILOMIR-SAVCIC-SUDJENJE-7-e1592820881336.jpg

9. Jula 2021.
Nakon što je portal Istraga.ba objavio da je nekadašnjem komandantu 65. zaštitnog motorizovanog puka pri Glavnom štabu Vojske Republike Srpske (VRS) Milomiru Savčiću, optuženom da je pomagao u genocidu u Srebrenici u julu 1995., dojavljena informacija o hapšenju, on je potvrdio za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da je bez poziva otišao u Državno tužilaštvo, ali je negirao da je znao za plan hapšenja.

Sequence-01.00_17_50_20.Still003-1024x576.jpg

9. Jula 2021.
"Zalagat ću se da se u Parlamentu BiH donese zakon o negiranju genocida. Iduće godine ćemo sigurno imati takav zakon”, izjava je koju je medijima dao visoki predstavnik Valentin Inzko prilikom obilježavanja 24. godišnjice genocida u Srebrenici. Dvije godine kasnije, dva dana do obilježavanja 26. godišnjice, ovaj zakon nije usvojen pred Državnim parlamentom, a žrtve i javnost smatraju da je visoki predstavnik mogao i morao uraditi više za procese tranzicione pravde.

Đulsa-Velić-01.00_13_58_10.Still002-1280x720.jpg

9. Jula 2021.
Đulsa Velić imala je 49 godina kada je u julu 1995. napustila Srebrenicu sa svojom porodicom, ali i još oko 40.000 žena, djece i staraca koji su u kolonama autobusa i kamiona prebačeni iz Potočara prema Kladnju. Tog ljeta je u Srebrenici i okolini ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka. Svoju priču o preživljavanju genocida Đulsa Velić je ispričala Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i Memorijalnom centru Srebrenica u okviru projekta “Životi iza polja smrti”, mjesec dana prije nego je preminula.