Državno tužilaštvo je u završnoj riječi zatražilo od Sudskog vijeća da osmoricu optuženih za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Rogatice proglasi krivim.

Na suđenju šestorici optuženih za zločin protiv čovječnosti na području Kotor-Varoši, prvi svjedok Tužilaštva ispričao je kako je u junu 1992. godine uhapšen i, nakon dvodnevnog zadržavanja u policiji, pušten.

Suđenje Miloradu Radakoviću i Goranu Pejiću, optuženima za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Prijedora, počelo je čitanjem optužnice i uvodnim riječima Tužilaštva BiH i Odbrane.

Suđenje Slobodanu Karagiću zvanom Karaga za zločine počinjene na području Doboja počinje 13. maja, dogovoreno je na statusnoj konferenciji u Sudu BiH.

Svjedoci Državnog tužilaštva pričali su o nestancima i ubistvima njihovih roditelja i rođaka u Trnovu i okolnim selima u ljeto 1992. godine.

U nastavku suđenja za genocid počinjen u Srebrenici, svjedok Optužbe je ispričao kako je desetak Bošnjaka iz Srebrenice poginulo skočivši sa zadnjeg sprata Osnovne škole u Bratuncu 1995. godine.

Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodnih riječi počelo je suđenje četvorici optuženih za zločine počinjene u Bileći.

Na suđenju za zločine počinjene u Brčkom, svjedoci Tužilaštva izjavili su da je srpska strana zatražila u aprilu 1992. godine podjelu ove opštine po etničkom principu.

Tužilaštvo BiH zatražilo je u završnoj riječi kažnjavanje trojice optuženih za zločine počinjene nad nesrpskim stanovništvom na području Bileće.

Na suđenju za zločine počinjene na području Viteza, svjedok Optužbe pričao je o premlaćivanju, vođenju na strijeljanje i prisilnim radovima tokom zatočeništva u zatvoru “Crna kuća”, u mjestu Kruščica.

Sud BiH donio je rješenje kojim se postupak protiv Dragoslava Bojića razdvaja od ostalih pet optuženih za zločine počinjenje u Kotor-Varoši.

U završnoj riječi Tužilaštvo BiH je ocijenilo kako je van svake razumne sumnje dokazalo da je Željko Stanarević počinio zločine na području Bihaća, te zatražilo da bude proglašen krivim i...