Na suđenju za zločine počinjene na području Goražda, svjedoci Državnog tužilaštva su objasnili ulogu Službe vojne bezbjednosti i odnos s Vojnom policijom.
Na suđenju Radomiru Miliću za ratni zločin počinjen u Trebinju, pročitan je iskaz iz istrage svjedoka Tužilaštva do kojeg trebinjski Okružni sud nije mogao doći.
U nastavku suđenja Borislavu Gligoreviću, optuženom za višestruka silovanja kod Zvornika, svjedokinja Državnog tužilaštva, čiji je identitet zabranjeno objavljivati, govorila je o dešavanjima u Liplju tokom maja 1992. godine.
Iznoseći završnu riječ, Odbrana Miladina Trifunovića zatražila je da on bude oslobođen optužbi za zločine u Vogošći, navodeći da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije van svake razumne sumnje dokazalo da je optuženi odgovoran za djela koja mu se stavljaju na teret.
Na suđenju za zločine počinjene u Čemernom kod Ilijaša, svjedoci Tužilaštva Bosne i Hercegovine govorili su o organizovanju seoskih straža u Koritima, te saznanjima o akciji izvedenoj u junu 1992. godine.
U nastavku suđenja za zločine u Brčkom, Sudsko vijeće je saopštilo da je Državno tužilaštvo dostavilo izmijenjenu optužnicu, a potom konstatovalo da je dokazni postupak okončan.
U nastavku suđenja za zločine počinjene na području Nevesinja, svjedok Državnog tužilaštva je na pitanja Odbrana uglavnom odgovarao “ne znam” i “ne sjećam se”, ali je potvrdio da nije učestvovao u zarobljavanju civila.
Saslušanjem posljednjeg svjedoka završen je dokazni postupak Tužilaštva na suđenju Radi Radiću, optuženom za zločin nad civilima u Bosanskom Šamcu, poslije čega je iskazima dvojice svjedoka, koji su govorili o ubistvima u ovom gradu, počeo dokazni postupak Odbrane.
Sud Bosne i Hecegovine izrekao je prvostepenu presudu kojom je Rade Macura oslobođen optužbe za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području Bosanske Gradiške u junu 1992. godine.
Na suđenju za zločine na području Prijedora, svjedoci Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričali su kako je civilima iz Trnopolja ukazivana pomoć nakon premlaćivanja i silovanja.