Ustavni sud Bosne i Hercegovine zaključio je da nije došlo do kršenja prava na pravično suđenje, te odbio kao neosnovanu apelaciju Miće Jurišića, pravosnažno osuđenog na 11 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti počinjenog 1992. na području Prijedora.
Posljednjih nekoliko sedmica lideri najvećih političkih stranaka u Republici Srpskoj i Federaciji BiH otvoreno su prijetili otcjepljenjem dijela teritorije Bosne i Hercegovine, odnosno novim ratom. Uprkos tome što su prijetnje nasilnim otcjepljenjem teritorije BiH kazneno djelo, tužioci ih ne istražuju, a stručnjaci kažu da ih je teško dokazati.
Na suđenju za seksualno uznemiravanje, vještak Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavio je da rukopis koji je vještačio pripada optuženom Vladimiru Špoljariću, predsjedniku Kantonalnog suda u Sarajevu.
Svjedočeći u svoju korist, bivši ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine Sadik Ahmetović izjavio je da je Adnan Bektić obavljao poslove iz ugovora o djelu koji su s njim potpisivani i da se niko nikada nije žalio u tom smislu.
Na suđenju Miletu Kosoriću i Momčilu Tešiću, koji se terete za genocid u Srebrenici, putem videolinka je saslušan svjedok MK-2, ali je na zahtjev Tužilaštva Bosne i Hercegovine javnost bila isključena s ročišta.
Državno tužilaštvo je izjavilo žalbu na odluku Suda Bosne i Hercegovine kojom je odbijen prijedlog za određivanje pritvora Seni Hamzabegović, osumnjičenoj za finansiranje terorističkih aktivnosti.
Tokom iznošenja završne riječi na suđenju za ratovanje u Siriji, Državno tužilaštvo zatražilo je da se Milarem Berbić proglasi krivim za pridruživanje stranim formacijama i da mu se izrekne kazna u skladu s počinjenim djelima, dok je Odbrana tražila da se optuženi oslobodi krivnje. Sudsko vijeće je nakon završnih riječi izricanje presude zakazalo za 19. maj.
Izricanje prvostepene presude bivšem direktoru Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Kemalu Čauševiću i Anesu Sadikoviću, optuženima za zloupotrebu položaja, pranje novca i primanje odnosno davanje dara, odgođena je za 27. maj, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Odlaganja izazvana pandemijom koronavirusa doprinela su sporijem napretku suđenja za ratne zločine u Srbiji 2020. godine, što je još više prolongiralo pravdu, kaže se u novom izveštaju Fonda za humanitarno pravo (FHP) sa sedištem u Beogradu.
Ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, te Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini podržale su visokog predstavnika Valentina Inzka, te poručile entitetskim vlastima u Republici Srpskoj da je veličanje ratnih zločinaca – neprihvatljivo.
