U nastavku suđenja za zločine na području Zvornika, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako se prilikom napada na Jusiće sakrio u štalu, te iz nje vidio Vladu Ristanovića, dok je Peru Radića vidio tokom predaje naoružanja u selu.

Izricanje presude Milanu Trišiću, koji se tereti za zločine počinjene u Bratuncu, zakazano je za 20. novembar, nakon što je Odbrana zatražila oslobađajuću presudu, uz obrazloženje da nema dokaza da je optuženi počinio djela koja mu se stavljaju na teret.

Sud Bosne i Hercegovine je izrekao presudu kojom je Almir Sarajlić osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina protiv ratnih zarobljenika na području Viteza, dok su sedmorica bivših pripadnika Armije BiH oslobođena optužbe.

Neđeljko Popović, koji se tereti za zločin protiv civilnog stanovništva počinjen nad žrtvama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti 1992. godine u Mrkonjić-Gradu, nije se pojavio na ročištu za izjašnjenje o krivnji.

U nastavku suđenja za zločine na području Doboja i Teslića, Odbrana Borislava Paravca ispitivala je vještaka o iskustvu na osnovu koga je zaključio da je Krizni štab imao ingerencije nad policijom, kao i izmjenama zakona o organizaciji unutrašnjih poslova.

Prvi svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine na suđenju optuženima za zločine na području Bosanske Krupe izjavio je da je njegov otac nestao na liniji 4. jula 1995., anjegovo je tijelo dopremljeno nekoliko mjeseci kasnije.

Na suđenju za zločine počinjene na području Bužima, vještak sudske medicine je rekao da je smrt Derviša Pojevića nastupila nasilno.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pročitalo je iskaz preminulog svjedoka koji je izjavio da je Ćamil Ramić bio pomoćnik komandanta za bezbjednost i da je bio nadređen Vojnoj policiji na području Višegrada.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv šest osoba koje se terete da su od maja do kraja 1992. godine vršile mučenja civila srpske nacionalnosti s područja Visokog, među kojima su bili žene, djeca i starije osobe.

Više od mjesec dana porodica i javnost nemaju informacije od bh. institucija ili kompanije “Meta”, koja rukovodi društvenim mrežama, zašto je gotovo četiri sata video ubistva Nizame Hećimović iz Gradačca bio dostupan na Instagramu, iako su posljedice njegovog gledanja ozbiljne i dugoročne.