U jednoj od najdužih opsada u historiji, koja je počela prije 24 godine, građani Sarajeva su bili izloženi kampanji terora snajperisanjem i granatiranjem, čiji je cilj bio da se stanovništvo drži u stalnom strahu.
Na suđenju za zločine počinjene u Mostaru, svjedok Tužilaštva BiH izjavio je da je 13. avgusta 1993. godine kao maloljetnik ranjen na prinudnim radovima u Šantićevoj ulici.
Glavni haški tužilac Serge Brammertz je rekao da je oslobađajuća presuda Vojislavu Šešelju puna “dalekosežnih grešaka”, dodavši da će uložiti žalbu.
Na suđenju petorici optuženih za zločin protiv civila počinjen na području Mostara 1993. godine, Tužilaštvo BiH je uložilo set materijalnih dokaza o vojnoj i kaznenoj evidenciji optuženih.
Na suđenju za zločine počinjene u opštini Čapljina, svjedoci Tužilaštva BiH govorili su o dešavanjima u selu Čeljevo u julu 1993. godine.
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je da bude pušten na privremenu slobodu, nazvavši presudu kojom je osuđen na 40 godina zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti monstruoznom.
Na suđenju Sakibu Mahmuljinu za zločine počinjene na području Vozuće (općina Zavidovići), prvi svjedok Optužbe je ispričao da je mučen nakon što su ga zarobili pripadnici jedinice “El Mudžahidin”, te da je vidio odsječene glave pripadnika Vojske Republike
Svjedokinja Tužilaštva BiH izjavila je da ju je optuženi Marijan Brnjić silovao 1992. u Posavskoj Mahali (općina Odžak), a da je čula da je iste večeri silovao još jednu ženu.
Na suđenju za genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine, svjedok Državnog tužilaštva potvrdio je da je pobjegao iz sela Roćevići (općina Zvornik), jer nije želio učestvovati u strijeljanju.
Tužilaštvo BiH je na suđenju za zločine počinjene na području Foče i Rogatice uložilo oko 80 materijalnih dokaza, čime je završilo dokazni postupak.
