Na suđenju za zločine počinjene na području Trnova pročitan je iskaz svjedoka, koji je u međuvremenu preminuo, a u kojem je naveo da je Edhem Godinjak bio na Rogoju krajem jula 1992.
Zaštićeni svjedok “R” je u iskazu naveo da se krajem jula 1992.
Trenutne i bivše sudije Suda Bosne i Hercegovine osnovali su udruženje čiji je cilj jačanje nezavisnosti, integriteta i profesionalnosti, kao i jačanje i vraćanje povjerenja građana u ovu instituciju.
Bivši policajac iz Kozluka je u nastavku suđenja za genocid počinjen u Srebrenici kazao da ga u julu 1995. godine nije interesirao taj grad, zbog njegovog zdravstvenog stanja.
Šef Terenskog ureda pri Službi za poslove sa strancima Boris Kordić, kojem se sudi za zloupotrebu položaja, negirao je veze s Josipom Šimićem i slučajem navodnog prisluškivanja Gordane Tadić i Ružice Jukić.
Odbrana Draženka Kvesića, kojem se s Jerkom Ivankovićem Lijanovićem i još osam optuženih sudi za organizovani kriminal, pranje novca i poreske utaje, među materijalnim dokazima uložila je sudska rješenja kojima je prekršajno kažnjena druga osoba.
Nakon što je Odbrana Saše Savinovića u završnoj riječi zatražila donošenje oslobađajuće presude za zločine počinjene u Mostaru, Sudsko vijeće je presudu zakazalo za 30. oktobar.
U nastavku suđenja za genocid počinjen u Srebrenici, Sud Bosne i Hercegovine prihvatio je izmijenjenu optužnicu protiv Gorana Sarića, preciziravši ulogu optuženog i uvodeći nove okolnosti.
Na suđenju za zločine počinjene u Kotor-Varoši, Tužilaštvo BiH je uložilo oko 40 materijalnih dokaza, među njima i dokumente koji se odnose na period nakon 1992. godine, čemu se Odbrana usprotivila jer izlaze izvan vremenskog okvira optužnice.
Na suđenju za zločine počinjene na podučju Prijedora, svjedok Državnog tužilaštva je ispričao kako je čuo izvjesnog Nikolu Jurića kad je “rekao Riviću i Bori da odvedu i likvidiraju Dragu”.
Svjedok Tužilaštva BiH je kazao da poznaje optužene Veseli i Halilovića, pojasnivši da ih je tokom rata viđao na području Konjević-Polja i Zvornika.
