Ljekar Milenko Pađen iz Kneževa osuđen je u Osnovnom sudu u Banjaluci na novčanu kaznu od 6.000 maraka zbog falsifikovanja ili uništavanja službene isprave, odnosno omogućavanja nezakonitog izdavanja invalidskih penzija.
Apelaciono vijeće Državnog suda potvrdilo je prvostepenu presudu kojom su Milosav, Marijan i Slavko Jovanović proglašeni krivima i osuđeni na po 11 godina zatvora za zločine počinjene u Čajniču 1992. godine, dok je Stevo Jovanović oslobođen optužbe.
Ponovljeni haški proces bivšim čelnicima Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, optuženim za zločine u BiH i Hrvatskoj, nastavio se na sjednici zatvorenoj za javnost.
Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je prvostepenu presudu kojom su Mitar i Rade Vlasenko, te Drago Končar oslobođeni optužbi za zločine počinjene na području Prijedora 1992. godine.
Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu utvrdio je da su ljudska prava Fadila Čovića, optuženog za zločine počinjene na području općine Hadžići, povrijeđena zbog vremena provedenog u pritvoru i naložio da mu BiH isplati oko tri hiljade maraka.
Na osnovu potjernice u Crnoj Gori uhapšen je Slobodan Knežević, osumnjičeni za ratni zločin počinjen u Prijedoru.
Na suđenju za zločin u Srebrenici i Bratuncu dva svjedoka Odbrane prvooptuženog Izeta Arifovića kazali su da je napad na srpsko selo Ratkovići (općina Srebrenica) bio isključivo zbog zarobljavanja hrane i naoružanja.
Na suđenju trojici bivših pripadnika Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), svjedok Tužilaštva je ustvrdio da je vidio spisak za likvidaciju na kojem je bilo njegovo ime i prezime, ali mu se ništa nije dogodilo jer mu je komšija rekao da ide kući.
Na suđenju Kahri Vejzoviću za zločine počinjene u Stuparima kod Kladnja, svjedok Državnog tužilaštva je kazao da je skupa s optuženim radio u policijskoj stanici u Lukavcu.
Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv četiri osobe za zločine počinjene nad civilnim bošnjačkim stanovništvom na području Vlasenice tokom 1992. i 1993.
