Kosovska vladina komisija za verifikaciju žrtava ratnog seksualnog nasilja odbila je prijave više od 220 žena. Ovo pokazuje koliko teško može biti utvrđivanje činjenica o seksualnim napadima koji su se dogodili pre više od 20 godina.
Na Kosovu postoji više od 1.600 spomenika koji se odnose na rat vođen 1998-1999. Međutim, vlasti nemaju odgovarajuću evidenciju o izgradnji, niti imaju pravne smernice kojima bi se ona regulisala.
Suočavajući se sa neprijateljskom atmosferom na Kosovu, Specijalni sud sa sedištem u Hagu mora da sklopi sporazume sa zemljama EU kako bi osigurao bezbednost svedoka i njihovih porodica.
Porodice dece ubijene tokom rata na Kosovu, koje su za izložbu u Prištini donirale fotografije i lične stvari svoje dece, traže da se otvori muzej koji će čuvati sećanje na tu decu.
Uoči godišnjice ubistva 45 Albanaca u selu Račak, masakra koji je bio jedan od razloga za NATO bombardovanje Jugoslavije 1999. godine, sin žene koja je tog dana ubijena, govori o svojoj potrazi za njenim posmrtnim ostacima.
Kosovo je 2020. godine doživelo prekretnicu kada su četvorica nekadašnjih komandanata Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) koji su nakon rata postali visoki političari, među kojima je i bivši predsednik Hašim Tači, poslati u Hag kako bi im se sudilo za ratne i posleratne zločine.
Predsednik Hašim Tači inicirao je formiranje kosovske Komisije za istinu i pomirenje, ali nakon što je optužen za ratne zločine, postavlja se pitanje da li će neko od preostalih političkih vođa imati volje da do kraja realizuje ovu ideju.
Posmrtni ostaci žrtava tri masakra počinjena nad Albancima na Kosovu 1999. godine biće ponovo analizirani zbog pretpostavke da je napravljena greška tokom njihove prethodne identifikacije izvršene bez DNK metode, što unosi nemir kod porodica žrtava.
Specijalizovano tužilaštvo Kosova (STK) sa sedištem u Hagu objavilo je dokumente u kojima se navodi da su bivši predsednik Kosova Hašim Tači i njegovi nekadašnji saborci pre početka suđenja vršili pritisak na moguće svedoke Tužilaštva.
Iako je prošlo 30 godina, sudbina na desetine kosovskih Albanaca, vojnika koji su nestali dok su služili u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), ni danas nije poznata.