Novi online „muzej“ predstavlja priče nekih od stotina hiljada ljudi koji su pobjegli iz svojih domova kako bi izbjegli nasilje tokom i nakon rata na Kosovu 1999-98. godine.
Kosovski premijer Aljbin Kurti najavio je oživljavanje kontroverzne ideje o pokretanja međunarodnog sudskog postupka protiv Srbije zbog navodnog genocida počinjenog tokom rata 1998-99., uprkos upozorenjima stručnjaka da je uspjeh takve tužbe malo vjerovatan.
Aktivisti za ljudska prava na Kosovu pripremaju otvaranje muzeja koji će se fokusirati na život dece u ratu 1998-99. godine. Oni su uputili molbu građanima da u cilju obogaćivanja zbirke koja će biti izložena u muzeju doniraju svoje lične predmete i svedočanstva iz detinjstva.
Sa ciljem da spreče pojavu infekcije koronavirusa u svojim pritvorskim objektima, Specijalizovana veća Kosova (SVK) sa sedištem u Haagu ograničila su porodične posete bivšim čelnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) koji čekaju suđenje.
Dvadeset i jednu godinu nakon masakra koji su pripadnici Vojske Jugoslavije (VJ) počinili na Kosovu, suđenje navodnim počiniocima još uvek traje, a srbijanski sud je doneo odluku da komandanti ne mogu biti zakonski odgovorni za zločine koje su počinili njihovi podređeni.
Kosovska vladina komisija za verifikaciju žrtava ratnog seksualnog nasilja odbila je prijave više od 220 žena. Ovo pokazuje koliko teško može biti utvrđivanje činjenica o seksualnim napadima koji su se dogodili pre više od 20 godina.
Na Kosovu postoji više od 1.600 spomenika koji se odnose na rat vođen 1998-1999. Međutim, vlasti nemaju odgovarajuću evidenciju o izgradnji, niti imaju pravne smernice kojima bi se ona regulisala.
Suočavajući se sa neprijateljskom atmosferom na Kosovu, Specijalni sud sa sedištem u Hagu mora da sklopi sporazume sa zemljama EU kako bi osigurao bezbednost svedoka i njihovih porodica.
Porodice dece ubijene tokom rata na Kosovu, koje su za izložbu u Prištini donirale fotografije i lične stvari svoje dece, traže da se otvori muzej koji će čuvati sećanje na tu decu.
Uoči godišnjice ubistva 45 Albanaca u selu Račak, masakra koji je bio jedan od razloga za NATO bombardovanje Jugoslavije 1999. godine, sin žene koja je tog dana ubijena, govori o svojoj potrazi za njenim posmrtnim ostacima.