When Arma Tanovic-Brankovic was 15, she was one of scores of schoolchildren in war-ravaged Sarajevo who wrote pen-pal letters to pupils in the US - and now the letters have been returned to the Bosnian capital for exhibition.
Na obnovljenom suđenju Draganu Janjiću za silovanje počinjeno u Miljevini kod Foče 1992. godine, svjedoci Državnog tužilaštva su rekli da su viđali optuženog u tom mjestu dok su radili kao policajci.
Dunja Mijatović, povjerenica za ljudska prava Vijeća Evrope, zatražila je od Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava da usvoji 11. juli kao zvanični dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je odluku kojom bi Bosna i Hercegovina trebala isplatiti oko 18.000 konvertibilnih maraka (KM) nematerijalne štete Imadu Al Husinu poznatijem kao Abu Hamza zbog kršenja ljudskih prava tokom pritvora u imigracionom centru u periodu od augusta 2014.
Državno tužilaštvo je zatražilo od Apelacionog vijeća Suda BiH da povisi kaznu zatvora od deset godina Bošku Deviću za zločin počinjen na području Ključa, dok je Odbrana zatražila novo suđenje.
Na međunarodnoj konferenciji "Stop negiranju genocida i holokausta", koja se održava u Sarajevu, poručeno je kako je nedopustivo negiranje genocida protiv kojeg se mora boriti zajedničkim snagama.
Na suđenju za zločine počinjene u Oborcima kod Donjeg Vakufa, svjedok Odbrane Željka Todića je rekao da je sreo optuženog prilikom povlačenja vojske iz ovog mjesta 1995. godine.
Sud Bosne i Hercegovine odredio je jednogodišnji pritvor Rami Brkiću, nekadašnjem policijskom komesaru Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona (MUP USK), koji je pravosnažno osuđen na 11 godina zatvora a kasnije optužen za davanje dara.
Nakon što su Državno tužilaštvo i Odbrane Samira Kešmera i Mirsada Menzilovića iznijeli završne riječi na obnovljenom suđenju za silovanje počinjeno 1993. godine u Sarajevu, Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine je izricanje presude zakazalo za 5.
Sarajevska regija i regije u okolini Trebinja i Bijeljine predstavljaju žarišne tačke organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini, a tome pogoduje podijeljenost nadležnosti policijskih i drugih istražnih organa, porozne granice i druge slabosti sistema, poput visokog nivoa korupcije, kazano je na okruglom stolu koji je povodom objavljivanja izvještaja o organizovanom kriminalu upriličila Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.