Na suđenju za genocid u Srebrenici, svjedok Odbrane izjavio je da u dokumentima nije vidio da se Šesti bataljon Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS) stavio na raspolaganje višoj komandi, odnosno Drinskom korpusu VRS-a.
Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH, odobrit će medijima izdavanje cjelokupnih snimaka sa suđenja samo ako odluči da za to postoji povećan interes javnosti i time se ne ugrožava sudski postupak.
Pravosnažnom presudom Vrhovnog suda Federacije BiH, Nedžad Orić, Hamed Salihović i Azem Ahmić osuđeni su na po godinu i osam mjeseci zatvora zbog zločina u Srebreniku počinjenog u julu 1995. godine.
Na suđenju za genocid u Srebrenici, svjedok Odbrane je rekao da je optuženog Ostoju Stanišića sredinom jula 1995. godine viđao na borbenom položaju nedaleko od sela Petkovci (općina Zvornik).
U završnoj riječi na suđenju za zločine u Trusini, Odbrana je zatražila da se postupak protiv optuženog Nedžada Hodžića prekine zbog njegove duševne bolesti.
Trećeg dana svjedočenja na suđenju za zločine u Kladnju, optuženi Safet Mujčinović je rekao da nije imao pritužbe srpskog stanovništva na ponašanje optuženog Nedžada Hodžića, kojem je bio nadređen.
Kao svjedok Tužilaštva BiH na suđenju za zločine počinjene u Tesliću, sudija Suda BiH Branko Perić je rekao da je optuženi Dario Slavuljica u ljeto 1992. godine priznao učešće u ubistvima.
Na suđenju za genocid u Srebrenici, svjedok Odbrane je rekao da niko iz Šestog bataljona Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), kojim je komandovao optuženi Ostoja Stanišić, nije imao veze sa zarobljenicima iz Srebrenice.
Na suđenju za genocid u Srebrenici, svjedok Odbrane je rekao da niko iz Šestog bataljona Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), kojim je komandovao optuženi Ostoja Stanišić, nije imao veze sa zarobljenicima iz Srebrenice.
Na suđenju za zločine počinjene u Trnovu, svjedok Tužilaštva BiH je objasnio kako je došlo do podjele policije na muslimansku i srpsku nakon ubistva policajca iz mješovite patrole u aprilu 1992. godine.