Na suđenju za genocid počinjen u Srebrenici, svjedok Tužilaštva BiH izjavio je da je optuženi Radomir Pantić u julu 1995. godine bio prisutan u Bratuncu i Sandićima sa pripadnicima Prve čete Centra javne bezbjednosti (CJB) Zvornik, čiji je bio komandir.
U nastavku suđenja za zločine počinjene u Bileći, Tužilaštvo BiH uložilo je više od 50 materijalnih dokaza, među kojima su dokazi o hapšenju Bošnjaka na području Bileće.
U nastavku suđenja za zločine počinjene na području Sanskog Mosta i Prijedora, svjedok Tužilaštva BiH ispričao je da je primijetio povrede na zatvorenicima od kojih je uzimao izjave u policijskoj stanici u Sanskom Mostu i na Manjači.
Termin početka suđenja Almazu Neziroviću za zločine počinjene u Derventi i Bosanskom Brodu bit će naknadno određen zbog ranije preuzetih obaveza branioca Kerima Čelika.
Nakon što je Odbrana Gligora Begovića u završnoj riječi zatražila donošenje oslobađajuće presude za zločine počinjene u Bijeljini, Državni sud je zakazao izricanje presude za srijedu, 9. decembar.
Na suđenju za genocid počinjen u Srebrenici, svjedok Tužilaštva BiH ispričao je da su pripadnici Prve čete Centra javne bezbjednosti (CJB) Zvornik vršili pregled terena u Bratuncu i obezbjeđenje putne komunikacije Bratunac – Konjević Polje u julu 1995. godine.
U nastavku suđenja za zločine počinjene u Bileći, Tužilaštvo BIH uložilo je set materijalnih dokaza o statusu optuženih 1992. godine i policijskim aktivnostima.
U nastavku suđenja za zločine počinjene na području općine Hadžići, svjedok Odbrane Mustafe Đelilovića ustvrdio je da je samo Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine (RBiH) moglo donijeti odluku o rješavanju problema “Silosa”, u kojem su, prema optužnici, bili zatvorenici srpske nacionalnosti.
Tužilaštvo BiH zatražilo je kaznu za Gligora Begovića, ocijenivši u završnoj riječi da je dokazalo da je optuženi počinio zločine 1992. godine nad civilima i ratnim zarobljenicima u sabirnom centru Batković u Bijeljini.