Nedjelja, 30 novembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH. Foto: EPA/FEHIM DEMIR

Prijedlog zakona o zabrani zloupotrebe pojma genocid predložen je od strane Kluba poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpskog kluba.

Predstavljajući zakon, zastupnica Snježana Novaković-Bursać je kazala da nisu išli sa dopunom Krivičnog zakona, jer smatraju da tekst tako ne bi vidjeli zastupnici u Parlamentu i jer bi, kako je ona rekla, “vrlo vjerovatno” bio odbijen u tehničkoj fazi obrade u zakonodavno-pravnom sektoru.

“Jer mi ne bismo i nećemo navesti neke članove službenih glasnika za koje opet neki misle da bi morali i da bi trebali biti navedeni”, rekla je Novaković-Bursać.

Ona je kazala da iza Prijedloga zakona stoji “jedna dobra namjera, pokušaj smirivanja tenzija i revitalizacije unutrašnjeg dijaloga”, te da iza njega ne stoje samo zastupnici SNSD-a kako je to predstavljeno, nego građani iz Republike Srpske.

Zastupnik Zukan Helez je rekao kako smatra da je ovaj Prijedlog zakona provokacija za bosanskohercegovačku javnost, a posebno za žrtve genocida.

“Ovaj zakon nije ništa drugo nego da se zabrani govoriti o genocidu, da se zabrani govoriti o nečemu što je presuđeno, a to je pogrešan pristup. Ja vam savjetujem da priznate genocid”, kazao je Helez.

Zastupnica Mirjana Marinković-Lepić je rekla da Prijedlog zakona kojim bi se zabranila zloupotreba pojma genocid smatra “jednom vrstom bezobrazluka”.

“Nudi se zakon koji, pazite, zabranjuje zloupotrebu pojma genocid, a mi nismo usvojili zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida. Da bi se zabranila zloupotreba pojma valjda treba prvo da utvrdimo zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida”, kazala je Marinković-Lepić.

Alma Čolo je istakla da ona ne poznaje “ideju genocida” kako je to navedeno u Prijedlogu, nego kao krivično djelo koje je precizirano u UN-ovoj konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju genocida.

“Ja također smaram da propisivanje krivičnog djela u posebnom zakonu nije dobro u pravcu očuvanja pravne sigurnosti i instituta pravne države BiH, jer krivična djela svoja mjesta nalaze u krivičnom zakonodavstvu, a u posebnom zakonu samo izuzetno”, kazala je ona.

Predsjedavajući Zastupničkog doma Denis Zvizdić je rekao kako je za njega ideja predstavljena u ovom zakonu minimiziranje genocida i nastavak negiranja.

“Prijedlog zakona kojeg bi danas trebali razmatrati je ustvari nastavak negiranja presuđenog zločina genocida u BiH, jer genocid u BiH je počinjen, on je međunarodno presuđen i to je nesporna činjenica zbog toga oštro odbacujem svaki kompromis i naravno pokušaj da se bude neutralan u definiranju pojma genocid”, kazao je on, dodajući da zbog toga nema mjesta za politička tumačenja pojma genocida.

On je, čitajući dijelove presude kojom je Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor u Haagu, kao prikaz pravne prakse koja reguliše genocid, poručio da se ovaj zakon ne treba prihvatiti kao hitni postupak niti uopšte kao zakon u obliku u kojem je predstavljen.

“Čvrsto vjerujem i odgovorno tvrdim da je ovaj zakonski tekst novo negiranje genocida i nova uvreda za žrtve. Riječ je o desetoj fazi genocida, a to je faza poricanja”, kazao je Zvizdić.

Osim što je za njega ovaj Prijedlog zakona u hitnom postupku faza poricanja genocida, rekao je i da u posljednje vrijeme postoji i 11. faza genocida, a to je glorifikacija.

“Ja predlažem da idemo u prvu fazu kolektivne i individualne katarze naroda, da konačno priznamo istinu, a nazovemo stvari pravim imenom, a ne da dajemo nekakve filozofske i apstraktne kvalifikacije o ideji genocida”, kazao je on.

Zastupnik Saša Magazinović je bio mišljenja da je predloženi zakon trebao biti predstavljen kao dopuna Krivičnog zakona BiH, a ne kao poseban zakon, navodeći kako bi bilo da se i u drugim slučajevima umjesto uvrštavanja u postojeće, formiraju novi zakoni.

“Ja razumijem da je vama problem predložiti dopunu Krivičnog zakona… zbog toga što bi morali priznati Inzkov zakon o negiranju genocida”, kazao je, između ostalog, on.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je ranije pisala kako je SNSD-ov prijedlog zabrane zloupotrebe pojma genocid postavljen kao jedan od uslova povratka političara iz Republike Srpske na posao u državne institucije. Prijedlog zakona o zabrani zloupotrebe pojma genocid mogao bi ograničiti slobodu govora i ugroziti mogućnost suprotstavljanja revizionističkim narativima o zločinu genocida.

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nametnuo je u julu 2021. godine izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

 

Najčitanije
Saznajte više
Hamdo Ejubović. Foto: Facebook
Bivši načelnik Hadžića izgubio tužbu za klevetu protiv građanina koji ga je nazvao korumpiranim
Sud u Sarajevu utvrdio je da nema elemenata klevete u pisanjima Emira Morine koji je za bivšeg gradonačelnika Hamdu Ejubovića na Facebooku pisao da je korumpiran i kritikovao njegov rad. Detektor je ranije otkrio da je Ejubović sudsku taksu za privatnu tužbu platio iz budžeta opštine.
Bez osnova za pokretanje disciplinskog postupka protiv uposlenice Suda BiH koja je bila na Thompsonovom koncertu
Komitet za etiku i integritet Suda Bosne i Hercegovine odlučio je da nema osnova za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv uposlenice Ivane Rašić, čiju provjeru ponašanja izvan institucije je zatražila grupa uposlenika RTRS-a zbog njenog prisustva na Thompsonovom koncertu, dok sagovornici Detektora ističu veću potrebu edukacije službenika u institucijama o vrijednostima i njihovoj ulozi u društvu.