Branitelji ljudskih prava, aktivisti civilnog društva i nezavisni novinari u Republici Srpskoj (RS) suočavali su se s izuzetno neprijateljskim okruženjem. Romi i “nekonstitutivni“ narodi nastavili su trpjeti diskriminaciju. Federacija BiH usvojila je zakone kojima se prepoznaje femicid i pooštravaju kazne za počinioce porodičnog nasilja, a pravna zaštita žrtava ostala je neujednačena širom zemlje. Negiranje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca nastavilo se, rezime je izvještaja Amnesty Internationala o našoj zemlji.
Podsjećaju da su vlasti RS-a u februaru usvojile zakone kojima teritoriji ovog entiteta sprečavaju djelovanje državnih institucija, uključujući policiju i pravosuđe, te navode kako je Sud Bosne i Hercegovine privremeno suspendovao određene zakone i utvrdio da su drugi neustavni.
“Narodna skupština RS-a odbacila je presudu kojim je Milorad Dodik, bivši predsjednik ovog entiteta, osuđen na godinu dana zatvora i zabranu političkog djelovanja, te pozvala na referendum kako bi se građani RS-a izjasnili da li prihvataju presudu i prestanak njegovog mandata. Evropska unija je saopštila da je referendum o sudskim odlukama u suprotnosti s vladavinom prava. Vlasti su odlučile da referendum odgode za 2026. godinu“, podsjećaju iz Amnestyja.
U martu je Narodna skupština RS-a usvojila Zakon o posebnom registru i javnosti rada nevladinih organizacija, kojim se od neprofitnih organizacija zahtijeva upis u poseban registar, podvrgava ih se pojačanom pravnom nadzoru i potencijalno ih se klasifikuje kao “agente stranog uticaja“. Amnesty upozorava da je NSRS je također usvojila izmjene Krivičnog zakona RS-a, uvodeći novo krivično djelo “nepoštivanja ili neizvršavanja odluka institucija i organa“, za koje su organizacije civilnog društva navele da predstavlja ozbiljnu prijetnju slobodi izražavanja.
“U maju je Ustavni sud BiH oba zakona proglasio neustavnim. Specijalni izvjestilac UN-a za stanje branitelja ljudskih prava ocijenio je ove mjere dijelom ‘namjerne politike’ delegitimizacije kritika vladajuće stranke i dodatne demonizacije i podrivanja civilnog društva“, podsjećaju iz Amnestyja.
U martu je Parlament Federacije BiH usvojio Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama, s ciljem jačanja prevencije, uvođenja snažnijih mjera zaštite i unapređenja podrške žrtvama nasilja. Organizacije za prava žena pozdravile su usvajanje zakona, ali su upozorile da njegova sveobuhvatna primjena zahtijeva dodatnu edukaciju i obuku službenika za provođenje zakona. U junu je, nakon višemjesečne kampanje organizacija za prava žena, Parlament Federacije BiH izmijenio Krivični zakon kako bi formalno prepoznao femicid kao posebno krivično djelo i uveo strožije kazne za počinioce.
“Uprkos zabilježenom napretku, pravna zaštita i pristup pravima ostali su neujednačeni za žrtve koje žive u različitim dijelovima zemlje. Zabilježen je značajan porast online nasilja usmjerenog protiv žena. Vijeće Evrope pozvalo je vlasti da pojačaju napore na reformi pravnog i institucionalnog okvira za borbu protiv digitalnog nasilja“, navode iz Amnestyja.
Dok je BiH obilježavala 30. godišnjicu genocida u Srebrenici iz 1995. godine, političari u RS-u nastavili su javno negirati genocid i ratne zločine te veličati osuđene ratne zločince.
U maju je Sud BiH osudio Vojina Pavlovića, predsjednika nevladine organizacije iz RS-a, na dvije i po godine zatvora zbog poticanja mržnje negiranjem genocida u Srebrenici i veličanjem osuđenih ratnih zločinaca. Ovo je bila prva presuda za negiranje genocida otkako je visoki predstavnik UN-a 2021. godine nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida, navodi se u Izvještaju.
Pavlović je u međuvremenu pravosnažno osuđen na jedinstvenu kaznu od tri i po godine zatvora zbog odobravanja genocida i veličanja osuđeni ratnih zločinaca.
“Više od 7.500 osoba i dalje se vodi kao nestalo kao posljedica rata u Bosni i Hercegovini 1992–1995. godine“, podsjećaju iz Amnestyja.
Izbjeglički kamp u Gazi nakon napada izraelske vojske. EPA/HAITHAM IMAD
Ova organizacija u izvještaju dokumentira nastavak genocida nad Palestincima u Gazi, ruske zločine protiv čovječnosti u Ukrajini, te ratne zločine u sukobima u Mijanmaru i Sudanu. Navode kako su “moćne države poput Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Rusije“ aktivno potkopavale međunarodne mehanizme odgovornosti, prije svega Međunarodni krivični sud (ICC).
“SAD je uveo sankcije tužiocima i sucima ICC-a kako bi zaštitio izraelske i američke državljane od odgovornosti. Tako će 2025. godina biti zapamćena po nasilnicima i predatorima, po sipanju politike smirivanja na goruća iznevjeravanja međunarodnih obaveza, po samoporažavajućem pristupu, po državama koje se igraju vatrom koja sada prijeti da spali sve nas i da sprži i budućnost za generacije koje dolaze“, upozoravaju iz Amnestyja.
Rusija je ponovo proglašena odgovornom za sistematske ratne zločine i represiju u Ukrajini.
“Rusija je počinila zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u Ukrajini uključujući rasprostranjenu praksu prisilnih nestanaka, mučenja i ciljanja ukrajinskih civila dronovima. Intenzivirani su zračni napadi na kritičnu civilnu infrastrukturu u Ukrajini“, navode iz Amnestyja.
Izvještaj navodi da je Izrael počinio genocid, kao i višestruke ratne zločine i zločine protiv čovječnosti nad Palestincima u Gazi. Izrael je, navodi se, namjerno izazvao uslove života sračunate na fizičko uništenje Palestinaca, uključujući opsadu kojom je uskraćena humanitarna pomoć i hrana, što je dovelo do masovne gladi.
“Izraelski sistem aparthejda uzeo je težak danak na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući Istočni Jerusalem, kroz vojne operacije visokog intenziteta i nagli porast nasilja naseljenika uz podršku države. Na Zapadnoj obali su izraelske snage ili naseljenici ubili najmanje 240 Palestinaca, uključujući 55 djece“, objavio je Amnesty.
Dodaje se kako su vlade širom svijeta – uključujući Afganistan, Kinu, Iran, Venezuelu, ali i SAD i Veliku Britaniju – nasilno gušile proteste i kriminalizovale neslaganje koristeći zakone o antiterorizmu i sigurnosti. Zabilježeni su brojni slučajevi prisilnih nestanaka i nezakonite upotrebe smrtonosne sile protiv protestanata, a takvi su slučajevi zabilježeni u Tanzaniji, Nepalu i Iranu.
Vlade su, uz pomoć korporativnih aktera, koristile tehnologiju za jačanje autoritarnih praksi, provodeći nezakonit nadzor radi ograničavanja slobode izražavanja i suzbijanja protesta, upozorava se u Izvještaju. Otkrivena je prodaja komercijalnih verzija kineskog “Velikog vatrozida“ (sistema cenzure) vladi Pakistana, dok je SAD koristio alate za nadzor protiv studenata i migranata. Neke zemlje su u potpunosti ograničavale pristup internetu tokom protesta.
“Dok su štete povezane s društvenim mrežama i generativnom vještačkom inteligencijom (AI) postale jasnije u 2025. godini, zakonska regulativa je i dalje zaostajala za tehnološkim napretkom. Posebno su istaknuti negativni psihološki efekti platformi poput TikToka na mlade“, upozoreno je u Izvještaju.
U Keniji je, kako se navodi, provedena je sistemska kampanja “tehnološki olakšane represije“ protiv mladih učesnika protesta što je uključivalo online zastrašivanje, prijetnje i nezakonit nadzor. Francuska je proširila upotrebu videonadzora temeljenog na umjetnoj inteligenciji, te izazvala ozbiljnu zabrinutost za ljudska prava. U Austriji je donesen zakon koji policiji omogućava korištenje špijunskog softvera (spyware) na šifriranim komunikacijama. U Velikoj Britaniji policija je nastavila koristiti algoritamske alate za procjenu rizika kojim nesrazmjerno ciljaju rasne manjine.
“Države trebaju ispuniti svoje obveze prema međunarodnom pravu i odmah prekinuti korištenje tehnologije za nezakonit nadzor i cenzuru, te uvesti stroge propise koji će spriječiti korporativne aktere da olakšavaju takve represivne prakse“, navode iz Amnestyja.
