Šatara i ostali: Slomljeni nosevi i krvave glave

Jovan Šatara i ostali. Foto: BIRN BiH

Nermin Balihodžić izjavio je da je optuženi Jordan Ilić bio među onima koji su tukli zatvorene muškarce.

Svjedok je kazao da je živio u selu Oborci do 6. juna 1992. godine, kada im je rečeno da mogu izaći prema Travniku. On je naveo da je oko 150 mještana krenulo, jer je stanje bilo napeto, kao i zbog straha za bezbjednost i nedostatka hrane.

On je kazao da ih je vojska preusmjerila i da su odvedeni na stadion, a na kraju je, kako je naveo, kapetan Balaban izdvojio jednu grupu muškaraca i njih 13 iz Oboraca je odvedeno u stanicu milicije. Dodao je da su sutradan prebačeni u magacin Teritorijalne odbane (TO), gdje su dovođeni i drugi.

“Svaki dan su ulazili. Uzmu palicu, nekog udare, nekog preskoče… Problem je bio kad te izvedu napolje”, prisjetio se Balihodžić.

Ispričao je da je njega izvela osoba za koju je čuo da se zove Saša, da je iz Bugojna i da je igrao rukomet.

“Imao je crni šešir, lagano hodao. Ja sam mislio da me hoće nešto pitati. Kad sam izašao, odmah me dočekao, drugi udarac sam pao dole…”, naveo je svjedok, dodavši da je bio među logorašima kad se osvijestio.

On je rekao da mu je od tih batina oko bilo zatvoreno i nos slomljen. Naveo je da su zatvorenike udarali i Nenad Svemir, Jordan Ilić i Vojo Jandrić. Kazao je da su Svemir i Ilić izveli Rasima Pajića i da je bio krvav kad se vratio.

Balihodžić je naveo da optuženog Ilića nije poznavao, ali da je od drugih zatvorenika čuo kako se zove i da je radio u stolariji. Svjedok je spomenuo i druge zatočenike koji su se nakon izvođenja vraćali krvavi i razbijenih glava.

Dodao je da su 1. jula prebačeni u “Vrbas promet”, gdje je situacija bila malo bolja, gdje nisu često ulazili da ih tuku i gdje su imali malo više hrane.

“Dole je bilo katastrofa, ovdje malo manje katastrofa”, rekao je Balihodžić.

Naveo je da je u “Vrbas prometu” zatekao izvjesnog Mršića, koji je ležao premlaćen i koji je nakon dvadesetak dana preminuo. Kazao je da je tri dana među njima ležao mrtav prije nego što su ga iznijeli.

Za zločine počinjene nad civilima nesrpske nacionalnosti na području Donjeg Vakufa optuženi su Jovan Šatara, Boško Savković i Sekula Šišić, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Donji Vakuf, komandir i zamjenik komandira Stanice milicije, te bivši policajci Nenad Tanasić i Boško Bilić, Zdravko Balaban u svojstvu načelnika bezbjednosti 19. partizanske brigade Vojske Srpske Republike Bosne i Hercegovine, te Jordan Ilić, nekadašnji vojni policajac ove brigade.

Na teret im je stavljeno protivzakonito zatvaranje civila, ubistva, mučenje, nečovječno postupanje te prisilni nestanak.

Na pitanja Odbrana, svjedok je rekao da ne zna kojoj je jedinici pripadao Saša koji ga je udarao. Kazao je da nije čuo za Šataru i Savkovića.

Odbrani Ilića rekao je da je optuženi dolazio dva do tri puta sedmično u magacin TO-a. Na pitanje branioca Petka Pavlovića zbog čega u iskazu 2009. nijednom nije spomenuo Ilića, Balihodžić je kazao da se ne sjeća.

Na pitanja tužioca Igora Dupka rekao je da je danas govorio o onome čega se sjeća iz 1992. i da mu do drugog iskaza koji je dao 2018. niko nije govorio nešto u vezi s tim događajima.

Suđenje se nastavlja 23. marta.