Kahro Vejzović osuđen na šest godina zatvora

Vejzović je osuđen na šest godina zatvora nakon što je proglašen krivim da je u periodu od juna do septembra 1992. mučio zarobljene srpske civile u Stuparima udarajući ih po svim dijelovima tijela.

Prilikom obrazloženja drugostepene presude, predsjedavajući Apelacionog vijeća Miloš Babić je kazao da su otklonjeni svi nedostaci prvostepene presude te je na nesumnjiv način utvrđeno da postoje svi elementi krivičnog djela zločina protiv čovječnosti.

Sudija Babić je naveo da su svjedoci korektno iskazivali ono što im se dešavalo, šta su doživjeli, čuli ili vidjeli.

“Vijeće je imalo u vidu da postoje razlike u svjedočenjima, ali te razlike ne dovode u pitanje vjerodostojnost u pogledu odlučnih činjenica”, rekao je Babić, dodavši da je uvrđeno da je kod optuženog Vejzovića postojala volja i svijest da će premlaćivanje imati štete za civile srpske nacionalnosti.

Prilikom odmjeravanja kazne, Vijeće je imalo u vidu težinu krivičnog djela, svrhu kažnjavanja, kao i sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Od olakšavajućih okolnosti Vijeće je cijenilo životnu dob optuženog u vrijeme počinjenja djela, njegov raniji život i držanje pred sudom.

Od otežavajućih okolnosti cijenjene su povrede kod oštećenih, brojnost i način poduzetih djela.

Vejzović je u augustu prošle godine oslobođen krivice po 14 tačaka optužnice da je, kao pripadnik policije, u periodu od juna do septembra 1992. mučio zarobljene srpske civile u Stuparima udarajući ih u glavu i po genitalijama – pesnicama, čizmama, palicom i kundakom puške – stavljajući im pištolj i nož pod grlo, te im prijeteći i prisiljavajući ih da jedu papir.

Do obnovljenog suđenja došlo je nakon što je djelimično uvažena žalba Tužilaštva na oslobađajuću presudu Vejzoviću, te naloženo obnovljeno suđenje po sedam tačaka optužnice. Istovremeno, Apelaciono vijeće je potvrdilo oslobađajuću presudu po sedam drugih tačaka optužnice u kojima se Vejzović teretio za zlostavljanje muškaraca srpske nacionalnosti u Stuparima.

Njemu se prvobitno sudilo sa Safetom Mujčinovićem, Selmanom Busnovom, Nusretom Muhićem, Zijadom Hamzićem, Ramizom Halilovićem, Nedžadom Hodžićem i Osmanom Gogićem, koji su prvostepenom presudom oslobođeni optužbe za ratne zločine počinjene na području Kladnja u periodu od maja 1992. do jula 1993. godine.

Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Trećestepenom vijeću Suda BiH.