Utorak, 17 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

sudnicaSudnica Suda BiH. Foto: BIRN BiH

Jelena Mičić, vještakinja SIPA-e iz Sektora za operativnu podršku i Odsjeka za operativno-tehnički nadzor i informatičku podršku, iznijela je nalaz i mišljenje vještačenja tri mobilna telefona koja su oduzeta od optužene Hamzabegović.

Mičić je pročitala nekoliko poruka sa prvog telefona optužene iz 2021. godine. Čitajući poruke sa drugog telefona, Mičić je kazala da se radi o mobilnom telefonu koji omogućava kriptovanu komunikaciju.

Poruke sa trećeg telefona, koje je pročitala vještakinja Mičić, odnose se na period od 2014. do 2016. godine.

“Ako te babo bude pitao sa čim sam otišla, avion”, pročitala je Mičić, između ostalih, poruku optužene iz 2015. godine sa korisnikom “Sin najbolji”.

Branilac Zlatko Ibrišimović je kazao da se poruke sa prvog telefona optužene ne odnose na vremenski period iz optužnice. Osvrćući se na poruke sa drugog telefona, Ibrišimović je rekao da to nije njen telefon, nego od člana porodice domaćinstva.

“Nesporno je da je optužena išla tamo”, kazao je Ibrišimović, komentarišući poruke sa trećeg telefona.

Stamena Jovičić, vještakinja ekonomske struke, iznijela je nalaz i mišljenje koji su u vezi sa prometom, odnosno prilivom i odlivom novčanih sredstava na dva bankovna računa optužene.

Na upit branioca Ibrišimovića, Jovičić je kazala da se ne može izjasniti o porijeklu novca optužene te da novac nema veze sa drugim uplatama iz prethodnog perioda.

Optužnica tereti Hamzabegović da je u periodu od 2013. do 2018. učestvovala u prikupljanju i pružanju finansijske pomoći za državljane BiH koji su boravili na stranim ratištima Sirije i Iraka, iako je znala da se navedene osobe bore na strani oružanih snaga takozvanog ISIL-a, uključujući “Jahbet al-Nusra”, “Al-Nusrah Front” i druge formacije, a koje su na temelju rezolucija Ujedinjenih nacija (UN) proglašene terorističkim organizacijama.

Prema optužnici, Hamzabegović je u više navrata putovala u Siriju, znajući da se tamo nalazi njen suprug Muradif Hamzabegović, koji je zajedno s drugim državljanima BiH učestvovao u terorističkim aktivnostima, te da dobijeni novac koristi za finansiranje tih aktivnosti, u više navrata osiguravala je oko 230.000 konvertibilnih maraka (KM) putem transakcijskih računa u valutama EURO, KM i CHF, koje je predavala suprugu.

Zaštićeni svjedok, koji je svjedočio iz druge prostorije uz distorziju slike i glasa, ispričao je da je u Siriju otišao krajem 2013. godine, kada je prvi put vidio “Hamzibega”, koji je njega i još dvije osobe dočekao na granici Turske i Sirije.

“Tu je imao svoj kombi koji je došao po nas. Odlazimo u Azaz, bili smo jednu noć kod Hamzibega. Sutradan sam otišao dalje”, kazao je zaštićeni svjedok i naveo da “Hamzibega” više nije vidio, ali da je kasnije čuo da je on sa Nusretom Imamovićem napustio Azaz.

Posvjedočio je da se sjeća da je prepoznao “Hamzibega” kada mu je predočena fotografija u SIPA-i.

Na upit branioca Ibrišimovića, svjedok je kazao da ne poznaje “Hamzibegovu” suprugu.

Na današnjem suđenju iskaz je dao i zaštićeni svjedok čiji se sadržaj zbog zaštitnih mjera ne smije objaviti u medijima.

Naredno suđenje je zakazano za 13. decembar, kada bi Tužilaštvo trebalo iznijeti materijalne dokaze, a Odbrana jedan materijalni dokaz kao i saslušanje optužene u svojstvu svjedoka.

 

Najčitanije
Saznajte više
Usvojene izmjene Krivičnog zakona Federacije za rodno zasnovano ubistvo žene na čekanju zbog amandmana
Dom naroda Federalnog parlamenta usvojio je izmjene i dopune Krivičnog zakona koje kao posebno djelo tretiraju teško ubistvo žene kao rodno zasnovano i kažnjavaju distribuciju sadržaja koji prikazuje seksualno zlostavljanje djece. Ipak, primjena zakona neće biti moguća jer je Federalna vlada usvojila amandman koji definiše pojam “životnog partnera”.
Potrebna regulacija digitalnih platformi u BiH utemeljena na ljudskim pravima
Platforme moraju hitno poduzeti mjere za smanjenje širenja štetnog sadržaja, a Bosna i Hercegovina donijeti jasan pravni okvir za online i društvene medije, u skladu s ljudskim pravima, rečeno je na radionici o digitalnim platformama i upravljanju online medijima u BiH.