Srećko Aćimović. Foto: BIRN BiH
Kako se navodi u odluci Ustavnog suda BiH, Aćimović je u oktobru ove godine podnio apelaciju protiv presuda Državnog suda, kao i zahtjev za donošenje privremene mjere zbog njegovog zdravstvenog stanja “kojom će Ustavni sud ‘ukinuti’ mjeru izdržavanja kazne zatvora ‘na koju je apelant stupio po pobijanim presudama 6. oktobra 2021. godine’”.
Aćimovićev punomoćnik je, prema odluci Ustavnog suda, naveo da ga je Aćimović obavijestio “da je zabrinut za svoje zdravstveno stanje, da je iskoristio mogućnosti i tražio da mu se dozvoli da nastavi pretrage koje su mu preporučene i liječenje, ali da mu nije udovoljeno, te da mu to neće biti omogućeno za vrijeme boravka u Zavodu”. Iz navedenih razloga, dodaje se, punomoćnik smatra da “postoji ozbiljna opasnost da zdravlje apelanta bude trajno narušeno”, s obzirom na njegove zdravstvene probleme.
“Na osnovu svega navedenog, smatra se da su ispunjeni uvjeti za donošenje privremene mjere ‘ukidanja mjere izdržavanja kazne zatvora’ i da Ustavni sud treba u interesu očuvanja zdravlja, ‘a vrlo vjerovatno i života apelanta’ donijeti predloženu privremenu mjeru”, navodi se u odluci Ustavnog suda, koji zapaža da Aćimovićev punomoćnik nije dostavio bilo kakav dokaz da je on Sudu BiH podnio bilo kakav zahtjev za odgodu ili prekid izvršenja kazne zatvora.
Također, Ustavni sud je podsjetio da je apelant dužan tražiti odgađanje izvršenja odluke pred domaćim sudovima i na taj način dati redovnom sudu mogućnost da odgodi izvršenje kazne zatvora, kao i na Zakon Bosne i Hercegovine o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera, prema kojem će “osobe koje se nalaze na izdržavanju kazne zatvora, kao što je apelant u konkretnom slučaju, u slučaju eventualnih zdravstvenih poteškoća imati adekvatnu zdravstvenu zaštitu”.
Sredinom oktobra 2020., Sud BiH je prvostepenom presudom osudio Aćimovića na devet godina zatvora zbog genocida počinjenog nad Bošnjacima iz Srebrenice, o čemu je pisala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Aćimović je proglašen krivim zbog toga što je pomagao u zatvaranju bošnjačkih muškaraca, dovezenih s područja Srebrenice, u školu u selu Roćević, nedaleko od Zvornika, te u njihovim ubistvima na obali Drine kod Kozluka.
Apelacioni sud je sredinom augusta 2021. godine donio drugostepenu presudu kojom je kao neosnovana odbijena žalba Tužilaštva BiH, dok je žalba branioca optuženog Srećka Aćimovića uvažena u pogledu odluke o kazni, te je osuđen na sedam godina zatvora.
