Ponovno optužnice protiv nedostupnih i ranije osuđivanih osoba

Sud i Tužilaštvo BiH. Foto: BIRN BiH

Sredinom augusta ove godine Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Ranka Češića, Slobodana Ljubičića i Stojana Petrovića, koji se terete za ubistva, seksualno zlostavljanje i silovanje tokom 1992. godine na području Brčkog.

Ranije je Tužilaštvo BiH u saopćenju navelo da su Češić i Ljubičić državljani Srbije. Na upit da li je potvrđena optužnica i jesu li dostupni bosanskohercegovačkom pravosuđu, iz ove institucije su odgovorili da su dvojica optuženih ispitani u Srbiji.

“Sud BiH je u predmetu protiv navedenih potvrdio optužnicu te Tužiteljstvo BiH čeka zakazivanje ročišta za izjašnjenje o krivnji. Dvojica optuženih ispitani su putem međunarodne pravne pomoći, na području Srbije, a jedan osumnjičeni ispitan je u BiH”, odgovorio je glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić.

Kako se navodi u ranijem saopćenju Tužilaštva, Češić i Ljubičić se terete za ubistva četiri civila bošnjačke nacionalnosti, te da su nezakonito i nasilno zatvorili civile ženskog spola, a potom ih silovali i seksualno zlostavljali. Petrović se tereti da je jednu žensku osobu nezakonito zatvorio te, pod prijetnjom da će joj ubiti najbliže srodnike, počinio silovanje.

Prema Tužilaštvu BiH, optuženi su ova krivična djela počinili kao pripadnici – policajci Interventnog voda Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) Stanice javne bezbjednosti (SJB) Brčko.

Optuženi Češić je ranije priznao krivicu za ubistva, ponižavajuće postupke i seksualno zlostavljanje u Brčkom i osuđen je pred Haškim tribunalom na 18 godina zatvora.

Prijevremeno puštanje na slobodu Češiću je odobreno 2014. godine.

U intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), vršilac dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanko Kajganić – odgovarajući na pitanje da li će uvažiti savjet sutkinje Joanne Korner da se resursi ne troše na podizanje optužnica protiv nedostupnih ili osoba koje već izdržavaju kaznu za ratne zločine, kako bi se otpužnicama obuhvatili oni počinioci koji nikako nisu procesuirani – navodi da tužioci donose takve odluke samostalno i da ne mogu iz optužnice isključiti osobu ako su utvrdili odgovornost u predmetima s većim brojem lica.

“Naravno da ćemo optužiti lica koja nam nisu dostupna, ali ćemo ih ispitati po zamolnicama. Međutim, nećemo nikad dopustiti bilo kom tužiocu, odnosno svakog tužioca ćemo poslati na disciplinsku odgovornost ako zloupotrijebi činjenicu da obezbijedi sebi normiranje time što će optužiti nekoga samo radi norme, a da nije radio na najsloženijem predmetu i u predmetu u kojem su prijavljena lica koja su mu dostupna”, kaže Kajganić.

BIRN BiH je ranije pisao o praksi optuživanja osoba koje su nedostupne bosanskohercegovačkom pravosuđu, kao i o tome da se optužuju osobe koje su ranije osuđivane.

Sutkinja Joanna Korner je u svom posljednjem izvještaju u septembru 2020. godine ukazala da Tužilaštvo BiH podiže optužnice protiv lica za koja se zna da nisu dostupna pravosudnim organima u državi, odnosno protiv osoba koje se već nalaze na izdržavanju dugotrajne kazne zatvora za ratni zločin.

“Zbog niza prepreka uspješnom krivičnom gonjenju navodnog počinitelja koji nije dostupan organima krivičnog gonjenja BiH – a posebno oni koji se nalaze u državi s kojom ne postoji sporazum o izručenju – moguća korist od podizanja optužnice protiv takvog počinitelja u principu ne opravdava ni utrošak vremena ni utrošak resursa”, navodi se u Izvještaju sutkinje Korner pod nazivom “Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u BiH”.

Prema Korner, ne bi trebalo podizati optužnice protiv osoba koje su već osuđene za ratne zločine u ranijem postupku, ukoliko se optužnicom ne terete za komandnu odgovornost za zločine takvih razmjera da interes javnosti zahtijeva da se pozovu na odgovornost i da će izrečena krivičnopravna sankcija produžiti kaznu zatvora na koju su već ranije osuđene.

Od 16 optužnica za ratne zločine na državnom nivou prošle godine, dvije su bile protiv devet osoba optuženih za zločine u Ključu, te na području Hadžića i Ilidže, koje se također nalaze na području Srbije i nedostupne su pravosuđu u Bosni i Hercegovini.