Utorak, 13 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Prilikom izricanja presude, Sud je rekao da se ne može pokloniti vjera iskazima svjedoka O-1, koji je tokom suđenja više puta mijenjao iskaz.

“U Orićevo ime podnijeli smo krivičnu prijavu protiv zaštićenog svjedoka O-1 zbog lažnog iskaza, što je predviđeno kao krivično djelo Krivičnim zakonom BiH. Prijava je podnesena Tužilaštvu BiH, uz zahtjev da se predmet ne dodijeli na postupanje Miroslavu Janjiću, koji je postupao u predmetu protiv Orića. Taj zahtjev smo iznijeli zbog pristrasnosti u odnosu na zaštićenog svjedoka O-1”, kazala je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Lejla Čović, Orićeva advokatica.

Sud je ustanovio da je njegov iskaz u suprotnosti sa iskazima ostalih svjedoka, dodala je Čović.

Krajem novembra prošle godine Apelaciono vijeće Suda BiH je nekadašnje pripadnike Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) Nasera Orića i Sabahudina Muhića oslobodilo krivice za ubistva počinjena 1992. godine na području Srebrenice.

Predsjedavajući Apelacionog vijeća Tihomir Lukes je rekao da su Orić i Muhić oslobođeni krivice zbog “nedostatka dokaza”. Pojasnio je da Tužilaštvo BiH nije dokazalo da su Orić i Muhić ubili ratne zarobljenike Slobodana Ilića, Mitra Savića i Milutina Miloševića.

Prema Lukesu, Vijeće nije našlo pouzdanim i vjerodostojnim svjedočenje svjedoka O-1.

Govoreći o ubistvu Slobodana Ilića, Lukes je kazao da je svjedok O-1 u pogledu odlučnih činjenica izmijenio iskaze i iznio nove okolnosti o ubistvu ovog zarobljenika.

“Iskaz O-1 se u bitnom razlikuje pred Prvostepenim i Drugostepenim vijećem. Njegovi iskazi su kontradiktorni i nisu potkrijepljeni drugim dokazima”, rekao je Lukes.

Najčitanije
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.