Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Foto: BIRN BiH
Prema navodima optužnice koja je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje, Macura je, kao komandir Prve čete Drugog bataljona Prve lake gradiške brigade Vojske Republike Srpske (VRS), sa njemu podređenim vojnicima 23. juna 1992. vršio vojnu akciju pretresa terena, gdje se nalazila grupa civila bošnjačke nacionalnosti iz mjesta Kozarac kod Prijedora koja se, bježeći pred ratnim sukobima, pokušavala prebaciti do granice s Hrvatskom na rijeci Savi.
Nakon što su se civili, među kojima su bile i tri žene, predali – kako se navodi u Tužilaštvu – vojnici kojima je komandovao Macura vršili su nečovječno postupanje i zlostavljanje zarobljenih, poslije čega su, pucanjem iz vatrenog oružja, ubili te civile, čija su tijela 2003. godine pronađena, ekshumirana i identificirana.
“Tereti se da je za vrijeme provođenja navedene vojne akcije istom neposredno komandovao i bio fizički prisutan na mjestu događaja, u akciji izravno sudjelovao sa njemu podređenim vojnicima, te propustio poduzeti nužne i razumne mjere da počinitelji tog zločina budu procesuirani i kažnjeni”, saopćeno je iz Tužilaštva.
Pored toga, iz Tužilaštva su najavili da će navode optužnice protiv Macure dokazivati pozivanjem 41 svjedoka, kao i vještaka vojne struke, uz prilaganje i izvođenje 125 materijalnih dokaza.
Macuru su krajem maja ove godine na području Gradiške uhapsili pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), a Državni sud mu je, po prijedlogu Tužilaštva, odredio mjere zabrane.
