Sud BiH. Foto: BIRN BiH
Iz Suda BiH su saopćili da pritvor prema ovom rješenju može trajati najduže mjesec dana od dana lišenja slobode, odnosno do 17. juna 2021. godine, a određen je zbog opasnosti od bjekstva te zbog naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će Hamzabegović ponoviti ili dovršiti pokušano krivično djelo, za koje se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna.
Sud BiH je prošle sedmice odbio prijedlog Tužilaštva da odredi pritvor Hamzabegović, te su joj određene mjere zabrane napuštanja mjesta prebivališta i putovanja, kao i privremeno oduzimanje putnih isprava, o čemu je izvijestila Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Tužilaštvo je uložilo žalbu na ovo rješenje Suda jer je smatralo da se jedino mjerom pritvora može osigurati neometano vođenje postupka.
Pritvir za Hamzabegović, koja osim BiH ima i državljanstvo Švicarske, Tužilaštvo je tražilo zbog opasnosti od bjekstva te bojazni da bi na slobodi mogla počiniti novo krivično djelo ili dovršiti započeto.
Osumnjičenu su 11. maja 2021. na tuzlanskom aerodromu uhapsili pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te je izvršen pretres na jednoj lokaciji u Tuzli, gdje su otkriveni i privremeno oduzeti predmeti koji će poslužiti kao dokaz u daljnjem krivičnom postupku.
Iz Tužilaštva je ranije saopćeno da SIPA zajedno s partnerskim agencijama u BiH i inostranstvu provodi istragu, tokom koje su prikupljeni dokazi da je osumnjičena, u više navrata od 2013. do 2018. godine, sudjelovala u prikupljanju i pružanju finansijske pomoći za državljane BiH koji su boravili na stranim ratištima Sirije i Iraka, iako je znala da se navedene osobe bore na strani oružanih snaga takozvanog ISIL-a, uključujući “Jahbet al-Nusra”, “Al-Nusrah Front” i druge formacije.
Pored toga, prema ranijem saopćenju Tužilaštva, prikupljeni su dokazi da je osumnjičena u nekoliko navrata svome suprugu Muradifu Hamzabegoviću, za koga su naveli da je bio visokopozicionirani pripadnik takozvanog ISIL-a i koji se još uvijek nalazi u bjekstvu, prosljeđivala novac iako je znala da će ta sredstva biti korištena za finansiranje terorističkih grupa i njihovih aktivnosti.
“Također, prikupljeni su dokazi da je osumnjičena lično boravila na području Sirije, te je bila u kontaktu s državljanima BiH na tom području i znala u koje svrhe se koristi novac koji je prosljeđivala”, saopćeno je ranije iz Tužilaštva.
Sena Hamzabegović je u septembru 2011. osuđena po sporazumu o priznanju krivnje na uslovnu kaznu od jedne godine s rokom kušnje od pet godina zbog pripadnosti organizovanoj grupi koja je krijumčarila državljane BiH u Švicarsku, a tada joj je izrečena i novčana kazna od 3.000 KM.
Sporazumom je Hamzabegović priznala da je tokom augusta 2009. prevozila migrante iz Slovenije u Švicarsku u vozilu švicarskih registarskih oznaka, te da je u tuzlanskom naselju Husino od migranata primila ugovoreni iznos novca i odredila ko će kojim vozilom biti prevezen iz BiH.
Senin suprug Muradif Hamzabegović je bio optužen u istom predmetu te je kasnije zbog udruživanja radi činjenja krivičnih djela i krijumčarenja ljudi osuđen na jedinstvenu kaznu od šest godina zatvora i novčanu u iznosu od 20.000 KM.
Prema publikaciji Atlantske inicijative, Muradif Hamzabegović nije nikada odslužio ovu kaznu jer je u kasno proljeće 2013. godine otišao u Siriju.
