Srijeda, 2 aprila 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English


Radovan Karadžić u sudnici tokom izricanja presude u martu 2019. Foto: EPA-EFE/Peter Dejong

Karadžićevi advokati su u srijedu uputili prigovor kojim žele osporiti odluku MMKS-a da Karadžić, koji je osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida i drugih ratnih zločina, kaznu služi u zatvoru u Velikoj Britaniji, navodeći da postoji mogućnost da on bude meta napada drugih zatvorenika sa smrtnim ishodom.

U prigovoru koji su podnijeli MMKS-u stoji da bi Karadžić „tamo bio ugrožen zbog muslimanskih ekstremista“.

Kao razlog za brigu navode primjer napada na generala Vojske Republike Srpske Radislava Krstića, osuđenog kao i Karadžić za genocid nad Bošnjacima iz Srebrenice, kojem su u ćeliji u britanskom zatvoru Wakefield, gde je služio svoju kaznu, trojica zatvorenika muslimana 2010. godine isjekli lice i prerezali grlo. Krstić je potom prebačen natrag u Holandiju, a zatim u zatvor u Poljskoj.

„Iskustvo generala Krstića tokom izdržavanja kazne u Ujedinjenom Kraljevstvu vjerovatno će se ponoviti i u slučaju predsjednika Karadžića. Predsjednik Karadžić je daleko ozloglašeniji od generala Krstića“, navode Karadžićevi advokati.

„Slanje predsjednika Karadžića u Ujedinjeno Kraljevstvo pod ovim okolnostima ravno je smrtnoj kazni“, dodaju oni.

Ako bi bio ubijen u zatvoru, to bi napravilo „mučenika od predsjednika Karadžića“ što bi potkopalo naslijeđe UN-ovog suda za ratne zločine, naglašavaju advokati.

Kako bi se opasnost ublažila, Karadžić bi morao biti čuvan „u uslovima koji su jednaki samici“, smatraju advokati.

Oni navode kao primjer slučaj bivšeg liberijskog predsjednika Charlesa Taylora, koji je, kada je prebačen u Veliku Britaniju na izdržavanje kazne za ratne zločine, odvojen od ostalih zatvorenika jer su vlasti vjerovale da će biti meta napada.

„Bio je smješten u bolničko krilo i imao je malo ili nimalo kontakta sa drugim zatvorenicima“, kaže se u prigovoru.

Karadžićevi advokati vjeruju da bi situacija za Karadžića bila čak i rizičnija od Taylorove „zbog vjerskog aspekta njegovog slučaja“.

„Osigurati njegovu sigurnost zahtijevaće izvanrednu izolaciju predsjednika Karadžića, čime bi uslovi u zatvoru za njega bili veoma teški u Ujedinjenom Kraljevstvu“, naglašavaju oni.

Karadžić je u martu 2019. godine pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, progone širom BiH, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Presudom je oslobođen krivice za genocid 1992. godine.

Britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab je u srijedu izjavio da njegova zemlja može biti ponosna na podršku koju je pružila u potrazi za pravdom u slučaju Karadžić.

„Radovan Karadžić je jedan od rijetkih ljudi koji je proglašen krivim za genocid. On je odgovoran za masakr muškaraca, žena i djece u genocidu u Srebrenici i pomogao je održavanju opsade Sarajeva koja je predstavljala napad na civile“, rekao je Raab.

U Velikoj Britaniji je kaznu zatvora za ratne zločine služio i Momčilo Krajišnik, koji je pored Karadžića bio jedan od najistaknutijih političkih lidera Republike Srpske tokom rata u BiH. Iz zatvora je pušten 2013., a preminuo je prošle godine zbog posljedica zaraze sa koronavirusom.

Najčitanije
Saznajte više
Tužilaštvo obustavilo istragu protiv Diane Kajmaković, vraća se na radno mjesto
Državno tužilaštvo obustavilo je istragu protiv Diane Kajmaković, bivše zamjenice glavnog tužioca ovog tužilaštva. Kajmaković je za Detektor potvrdila da se već sutra vraća na posao.
Rješenje Ustavnog suda BiH kao nalog Državnom tužilaštvu za ministra Bukejlovića
Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je rješenje o neizvršenju odluke ovog suda koja se odnosi na privremeno stavljanje van snage Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Republike Srpske, uz obrazloženje da entitetski ministar pravde Miloš Bukejlović donošenjem pravilnika o postupku kandidovanja i izbora prvih članova VSTV-a RS-a nije poštovao konačnu i obavezujuću odluku, što povlači krivičnu odgovornost.
Fotografija sudije Kelemana sa stranačkim funkcionerom SNSD-a