Nedjelja, 20 aprila 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Narodna skupština Republike Srpske. Foto: N1

Poslanici, odlukom skupštinskog kolegijuma, nisu raspravljali o zaključcima skupštinske većine već su o njima samo glasali. Bez prisustva opozicije i bošnjačkih poslanika, koji su napustili sjednicu, Skupština je usvojila ukupno tri zaključka.

U prva dva se konstatuje da je funkcija visokog predstavnika u BiH uvedena Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, koji je potpisala i Republika Srpska te da visoki predstavnik ne može ni u kojem slučaju biti nadređen entitetu te su odbačena bonska ovlaštenja i konstatovano da je visoki predstavnik izašao iz pravnog okvira svog djelovanja jer je, kako se navodi u zaključku, protivzakonito i protivustavno prisvojio zakonodavna, sudska i izvršna ovlaštenja.

Konačno, trećim zaključkom Narodna skupština odbacuje zahtjev visokog predstavnika i daje podršku odlukama koje je donio Odbor za obilježavanje 25. godišnjice postojanja i rada NSRS.

Poslanik PDP-a Igor Crnadak kaže da je odluka da se u glasanje o Inzkovom zahtjevu ide bez rasprave “katastrofalna” i da pokazuje da SNSD i nije htio da raspravlja o ovom pitanju.

“Mi nismo u tome učestvovali, smatrali smo da to svakako nije trebalo da ide na Skupštinu jer Skupština nije o tome ni donosila odluku. Ovdje se radilo o predstavi SNSD-a za javnost”, kaže Crnadak.

Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a kaže za BIRN BiH da nema ništa specijalno u tome što je izbjegnuta rasprava o Inzkovom zahtjevu.

“Poslovnik je predvidio takvu mogućnost i to se koristi kada se usaglasi sa svim strankama, ta mogućnost je postojala i ranije. To je bio stav kolegijuma da se ne ide dugo u noć i da ti zaključci idu na glasanje, saglasni su sa tim bili i u opoziciji samo nisu potpisali”, rekao je Mazalica.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko krajem januara je predsjedniku NSRS-a Nedeljku Čubriloviću i predsjednicima svih poslaničkih klubova uputio pismo u kojem je tražio da se u roku od tri mjeseca, odnosno do kraja aprila 2021. godine, ponište povelje date osuđenima za ratne zločine u BiH, između ostalog bivšim predsjednicima Republike Srpske Radovanu Karadžiću i Biljani Plavšić te bivšem predsjedniku Skupštine RS-a Momčilu Krajišniku koji je preminuo u septembru 2020. godine.

Inzko je ranije u pismu naveo da je neprihvatljivo veličanje ratnih zločinaca, kao i da to vrijeđa prživjele i šteti sjećanju na žrtve.

“Interesantno da se SNSD tek nakon 16 godina sjetio da osudi upotrebu bonskih ovlaštenja i da tek sada konstatuje da je došlo do odstupanja od dejtonskog sporazuma, zaboravaljajući da su upravo oni prenijeli najveći dio nadležnosti i da su na vlast došli zahvaljujući upotrebi bonskih ovlaštenja”, kaže poslanik SDS-a Davor Šešić.

On kaže da ne bi bilo prvi put da NSRS usvoji zaključke koji se neće poštovati “jer služe samo za dnevno političke svrhe”.

Kolegijum NSRS-a je 16. aprila odlučio da entitetski parlament raspravlja o pismu Valentina Inzka. Glasanje je na sjednici održanoj 28. aprila odgođeno za današnju sjednicu.

Najčitanije
Saznajte više
Iduće sedmice počinje suđenje za zločine u Žepču
U Sudu Bosne i Hercegovine naredne sedmice počinje suđenje šestorici bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i policije za zločine počinjene 1993. i 1994. u Žepču.
Pariz u julu dobija spomenik žrtvama genocida u Srebrenici
Spomenik žrtvama genocida u Srebrenici bit će otvoren u julu na groblju Père Lachaise u Parizu, tokom obilježavanja 30. godišnjice genocida.
Optuženi za terorizam negirao krivicu