Petak, 27 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Unutrašnjost automobila, ilustracija. Foto: Pixabay

Direktor Centra Milorad Kojić kaže za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da je Narodna skupština Republike Srpske u oktobru 2019. godine pružila punu podršku radu ovog Centra uz ocjenu da ga je potrebno kadrovski i materijalno ojačati. To je urađeno, govori on, prilikom usvajanja Izvještaja o analizi i planu aktivnosti po pitanju traženja nestalih, istraživanju i procesuiranju ratnih zločina.

On kaže da Centar trenutno raspolaže sa tri putnička vozila, od kojih će se jedno, koje nije u upotrebi zbog dotrajalosti, naći na javnoj licitaciji, a da je ova institucija 2013. godine raspolagala sa šest putničkih vozila koja su u međuvremenu rashodovana.

Osim sjedišta u Banjoj Luci, ova institucija ima terenske kancelarije, kao i obavezu upravljanja i održavanja spomen-kosturnicama u Republici Srpskoj, koje se nalaze u Banjoj Luci, Istočnom Sarajevu i Nevesinju, objašnjava on.

“Imajući u vidu navedeno, nabavka vozila je u potpunosti opravdana, s obzirom na to da je potrebno obezbijediti uslove za obavljanje svakodnevnih poslova u nadležnosti Centra”, naglašava Kojić.

U prvom dijelu tendera odnosno LOT-u, ova institucija traži novu, metalik crnu limuzinu, u vrijednosti od 42.735,00 KM bez PDV-a. Od ostale opreme, između ostalog, vozilo treba da posjeduje “start-stop” sistem, sistem upozorenja za nadolazeću prepreku, senzore za parkiranje nazad, multifunkcionalni kožni servo upravljač te radio sa ekranom osjetljivim na dodir.

U drugom LOT-u, Centar traži četiri limuzine, bijele boje sa pogonskim gorivom, benzinom sa ugrađenom plinskom instalacijom i atestom u vrijednosti od 85.470,10 KM bez PDV-a. Navedeno je između ostalog da vozilo treba da posjeduje radio sa ekranom osjetljivim na dodir, bežično povezivanje telefona, USB, kao i upozoravajući signal za nevezan pojas te indikator pritiska u gumama.

Slobodan Golubović, urednik portala Pratimotendere.ba, kaže da ova nabavka jeste planirana ali da tehnička specifikacija vozila koja se nabavljaju sugerišu “da ugovorni organ tačno zna koje modele automobila želi nabaviti, a velika vjerovatnoća je i to da znaju i ko će biti ponuđač”.

“S jedne strane Vlada Republike Srpske se kreditno zadužuje kako bi održala finansijsku stabilnost, a s druge strane se stiče utisak da za javne institucije, ustanove i preduzeća u Republici Srpskoj nema krize, s obzirom na to da intenzivno rade na obnavljanju i širenju svojih voznih parkova”, naglašava Golubović.

Prema podacima Baze službenih automobila, institucije i javne kompanije su tokom 2020. godine potrošile gotovo pet miliona maraka na kupovinu 150 službenih putničkih vozila, najveći dio nakon početka pandemije, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

Institucije i javne ustanove ili kompanije u BiH, prema podacima Baze, godišnje potroše oko 50 miliona maraka za nabavku novih službenih automobila, uključujući i vozila hitne pomoći, vatrogasna vozila, ali i limuzine, na koje se troši petina godišnjih izdvajanja. U Bazi se trenutno nalaze podaci o više od 11.000 službenih vozila u voznim parkovima institucija i javnih kompanija.

Najčitanije
Saznajte više
Tužiteljica tvrdi da je prijavljena nakon pokretanja istrage protiv gradonačelnika Bijeljine
Svjedočeći u svoju korist u disciplinskom postupku koji se vodi protiv nje, tužiteljica bijeljinskog Okružnog javnog tužilaštva Sabina Husejnagić izjavila je da je prijava protiv nje podnesena nakon što je pokrenula istragu protiv gradonačelnika Bijeljine.
Još jedna presuda zbog ruskih kampova kod Banje Luke: Šest i pol godina uslovne kazne i protjerivanje iz Moldavije
Ion Chirita i Nikita Sirenko osuđeni su pred Opštinskim sudom u Kišinjevu na ukupno šest i po godina uslovne kazne zatvora zbog učešća u ruskim kampovima u BiH. Riječ je o prvostepenoj presudi na koju postoji pravo žalbe.
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija