Gordana Tadić pred Istražnom komisijom Predstavničkog doma Parlamenta BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama. Foto: BIRN BiH
Tužba protiv Tadić je podnesena zbog nemara ili nepažnje u vršenju službenih dužnosti, propuštanja da postupi u skladu sa odlukama Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) te ponašanja koje šteti ugledu tužilačke funkcije, saopćeno je iz UDT-a.
Kako se navodi, prva tačka tužbe protiv Tadić odnosi se na izbjegavanje obaveze automatske raspodjele predmeta u rad tužiocima putem sistema TCMS (Pravilnik o sistemu za automatsko upravljanje predmetima u tužilaštvima), u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.
BIRN BiH je ranije pisao o nekorištenju TCMS-a, kada je tužilac Tužilaštva BiH Miroslav Janjić tvrdio da je do stanja u kojem ne dobija nove predmete u rad, moglo doći zato što rukovodstvo Tužilaštva BiH, odnosno glavna tužiteljica Gordana Tadić, ne primjenjuje Pravilnik o TCMS-u. Pravilnik obavezuje da se raspodjela predmeta tužiocima vrši automatski, prema unaprijed određenim parametrima.
U februaru ove godine, na Privremenoj istražnoj komisiji Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama članice VSTV-a Berina Alihodžić i Biljana Simeunović su govorile o nekorištenju CMS sistema za automatsko dodjeljivanje predmeta u Tužilaštvu BiH.
Simeunović, koja je i tužiteljica u Tužilaštvu BiH, kazala je da još nekoliko tužilaštava ne koristi CMS iako je to već više godina regulisano pravilnicima.
Ona je navela da postoje tehničke mogućnosti da CMS bude korišten u Tužilaštvu BiH bez obzira na specifičnu organizaciju. Na konkretno pitanje je odgovorila da smatra da svako kršenje pravilnika predstavlja disciplinsku odgovornost.
Druga tačka tužbe protiv Tadić se odnosi na propuštanje da kao rukovodilac Tužilaštva primijenom odredbi Zakona o zaštiti tajnih podataka osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja Tužilaštva BiH koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog Zakona.
Državne institucije, prema Zakonu o zaštiti tajnih podataka, imaju obavezu provesti sigurnosne provjere zaposlenika.
Trećom tačkom tužbe Tadić se tereti za narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja u vezi s najmom stana.
Sredinom augusta prošle godine, nakon što je novinar Avdo Avdić objavio priču navodeći kako je glavna državna tužiteljica naplatila troškove smještaja u Sarajevu, UDT je po službenoj dužnosti registrovao predmet protiv Tadić. Avdić u tekstu navodi i da je Tadić odustala od drugog zahtjeva pred sudom za naplatu troškova smještaja u stanu nakon što je on počeo raditi na svom tekstu.
Iz Tužilaštva su tada u zvaničnom e-mailu institucije naveli kako navodi o privatnoj tužbi Tadić nisu tačni. Tada su naveli da će Tadić podnijeti tužbu za klevetu protiv autora spornog članka, kao i medija koji su prenijeli navedeni sadržaj, ukoliko on nakon objave demantija ne bude uklonjen.
Izvještaj State Departmenta objavljen krajem marta navelo je ovo saopćenje kao jedan od primjera pritiska na medije, pozivajući se na saopćenje Udruženja “BH novinari”. Sagovornici BIRN-a BiH su u tekstu nakon saopćenja Tužilaštva naglasili da zvanična reakcija Državnog tužilaštva na novinarski tekst o tužbi glavne tužiteljice u kojoj se izričito tvrdi da je novinar iznio neistine, nije primjeren ovoj državnoj pravosudnoj instituciji i odražava lične interese glavne tužiteljice.
Disciplinska tužba protiv predsjednika Suda zbog neprimjerenih kontakata
Ranko Debevec. Foto: BIRN BiH
Kako je saopćeno iz UDT-a, tužba protiv predsjednika Suda BiH Ranka Debevca podnesena je zbog disciplinskih prekršaja “namjerno davanje lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi sa prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim drugim pitanjima koja su u nadležnosti Vijeća, kao i ponašanje u sudu i izvan suda koje šteti ugledu sudijske funkcije”.
Prva tačka optužbe protiv Debevca se odnosi na neprimjeren kontakt sa osobom protiv koje se vodi postupak pred sudom kojim rukovodi, dok se drugom tačkom tereti za upućivanje komentara neprimjerenog sadržaja kroz komunikaciju sa tužiteljicom koja postupa u predmetu u kojem je tuženi učesnik u postupku. Po trećoj tački tužbe, Debevec se tereti za namjerno davanje nedovoljne informacije VSTV-u o imovini u inostranstvu, kroz lične finansijske izvještaje dostavljene Vijeću.
Nakon što je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u medijima izjavio da Debevec ima špansko državljanstvo i optužio ga za navodne nezakonitosti, iz UDT-a su u septembru prošle godine za BIRN BiH potvrdili da su već ranije zaprimili anonimnu prijavu sa istim navodima.
Također, mediji su ranije pisali o tome da se Debevec sastajao sa Osmanom Mehmedagićem, direktorom Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine (OSA BiH), protiv kojeg je u to vrijeme vođem krivični postupak pred Sudom BiH. Prema nepravosnažnoj presudi, Mehmedagić je oslobođen krivice za zloupotrebu položaja.
Na sjednici VSTV-a u martu ove godine, nakon izlaganja rezultata rada UDT-a tokom 2020. godine, glavna disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić-Nadarević je zatražila izuzeće iz postupanja u predmetima protiv Debevca i Tadić.
Nakon razmatranja tog zahtjeva, VSTV ga je odbio kao neosnovan.
