This post is also available in:
Darko Mrđa. Foto: Interpol
Apelaciono vijeće Suda BiH u augustu 2019. izreklo je Mrđi jedinstvenu kaznu od 20 godina zatvora, objedinivši mu kaznu s onom koja mu je izrečena u Haškom tribunalu.
“Darku Mrđi je za krivično djelo ‘zločini protiv čovječnosti’ utvrđena kazna zatvora od 15 godina, te ga je Sud, uzimajući kao utvrđenu kaznu zatvora od 17 godina izrečenu presudom Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 20 godina”, saopćeno je ranije iz Suda.
Sud BiH je u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora od 20 godina uračunao vrijeme koje je Mrđa proveo na izdržavanju kazne zatvora izrečene pred MKSJ-om u periodu od 13. juna 2002. do 10. oktobra 2013. godine.
Prvostepenom presudom iz novembra 2018. je osuđen na 15 godina zatvora.
U decembru 2019. godine Interpol je raspisao potjernicu za Mrđom, kojeg su u aprilu 2020. godine službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili u Prijedoru. Tada je navedeno da će “lice lišeno slobode biti predato Kazneno-popravnom zavodu Foča u dalju nadležnost”.
Obrazlažući navode o povredi prava, Mrđa je u apelaciji naveo kako smatra da je Sud BiH prekršio Krivični zakon Bosne i Hercegovine, te je istaknuo da je nakon izdržane dvije trećine kazne odlukom predsjednika MKSJ-a prijevremeno pušten na slobodu.
Kako je naveo u apelaciji, odlukom o prijevremenom puštanju na slobodu nije pomilovan, izrečena kazna zatvora pred MKSJ-om nije ublažena niti je oslobođen dijela kazne. Smatra da se radilo o uslovnom otpustu pa se na izdržavanju kazne izrečene pred MKSJ-om nalazio do 13. juna 2019. godine.
Prema njegovom mišljenju, propust Suda BiH da pri odmjeravanju jedinstvene kazne računa kao vrijeme provedeno na izdržavanju kazne po presudi MKSJ-a od 17 godina, odnosno period od 13. juna 2002. do 13. juna 2019., a ne samo period od 23. juna 2002. do 10. oktobra 2013. godine, rezultirao je kršenjem njegovog prava na pravično suđenje.
Ustavni sud je u svojoj odluci naveo da u okolnostima konkretnog slučaja nema ništa što bi uputilo na zaključak da je prilikom uračunavanja izdržane kazne zatvora u jedinstvenu kaznu prekršio materijalno pravo na način koji bi doveo pitanje pravičnost postupka protiv Mrđe.
“Ustavni sud zaključuje da ne postoji kršenje prava na pravično suđenje iz Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije kada u okolnostima konkretnog slučaja nema ništa što bi uputilo na zaključak da je Sud BiH prilikom uračunavanja izdržane kazne zatvora izrečene od strane MKSJ-a u jedinstvenu kaznu zatvora prekršio materijalno pravo na način koji bi doveo u pitanje pravičnost postupka protiv apelanta”, navodi se u odluci.
Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
