Ponedjeljak, 23 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English


Međunarodni mehanizam za krivične sudove. Foto: EPA-EFE/KOEN VAN WEEL

Predsjednik Mehanizma sudija Carmel Agius je u odluci naveo da Jelisić ne ispunjava uslove za razmatranje prijevremenog puštanja na slobodu jer nije odslužio dvije trećine kazne, te da nije pokazao nijednu ubjedljivu ili izuzetnu okolnost koja bi mogla opravdati odobravanje.

Jelisić je u svojim podnescima naveo napredak u rehabilitaciji, tražeći da se prilikom razmatranja njegovog zahtjeva konsultuju italijanske vlasti u vezi s njegovim ponašanjem u zatvoru.

“Jelisić će odslužiti dvije trećine svoje 40-godišnje kazne u septembru 2024. godine, i stoga još uvijek nema pravo na razmatranje za prijevremeno puštanje u ovoj fazi. Iako Jelisićeve napore u pravcu rehabilitacije smatram pohvalnim, takve će se informacije uzeti u obzir tek nakon što odsluži dvije trećine ove kazne”, naveo je Agius u odluci.

U ovoj odluci stoji da je prihvaćeno smanjenje kazne Jelisiću od 405 dana.

“Potvrđujem oslobađanje od kazne od 405 dana koje su italijanske vlasti odobrile Jelisiću, nakon ranije odluke o Jelisiću iz 2017. godine. Međutim, to neće utjecati na računicu Mehanizma o dvotrećinskom pragu, koji je potreban za prijevremeno puštanje na slobodu, ili na datum završetka Jelisićeve kazne”, navedeno je u odluci.

Mehanizam je i 2017. godine odbio Jelisićev zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu.

Tadašnji predsjednik Mehanizma sudija Theodor Meron je Jelisićev zahtjev odbio, priznajući umanjenje kazne od 1.440 dana koje su mu tada odobrile italijanske vlasti, i naglasio da to umanjenje ne mora biti uračunato u dvije trećine njegove kazne.

Jelisić je pred Tribunalom u oktobru 1998. priznao krivicu za višestruka ubistva i nehumana djela tokom rata u BiH počinjena u Brčkom, gdje je bio stražar u logoru “Luka”. Ta djela su kvalifikovana kao zločini protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata. Bio je optužen i za genocid, ali po toj tački nije proglašen krivim. Apelaciono vijeće Tribunala je 2001. potvrdilo kaznu od 40 godina zatvora, a Jelisić od 2003. kaznu izdržava u Italiji.

Najčitanije
Saznajte više
Fond PIO Crne Gore najavio prekid ugovora sa rehabilitacionim centrom „Vilina Vlas“
Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore najavio je raskid ugovora s rehabilitacionim centrom “Vilina Vlas“ u Višegradu i njegovo skidanje s programa odmora i oporavka za korisnike i korisnice prava na penziju, naveli su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) iz Crne Gore i Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Bosne i Hercegovine.
Nedovoljno istraženo stradanje Roma tokom rata u BiH
Stradanje Roma u ratu u Bosni i Hercegovini nije dovoljno istraženo, dokumentovano i priznato, a aktivistima je cilj pravda, pravedna reparacija i sjećanje, poručeno je na konferenciji “Istinom do pravde: Trideset godina tišine o stradanju Roma u periodu 1992-1995”.
U aprilu glavna rasprava protiv sutkinje iz Banja Luke
Sud BiH i VSTV prebacuju odgovornost za implementaciju presude Miloradu Dodiku