Petak, 5 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English


Međunarodni mehanizam za krivične sudove. Foto: EPA-EFE/KOEN VAN WEEL

Predsjednik Mehanizma sudija Carmel Agius je u odluci naveo da Jelisić ne ispunjava uslove za razmatranje prijevremenog puštanja na slobodu jer nije odslužio dvije trećine kazne, te da nije pokazao nijednu ubjedljivu ili izuzetnu okolnost koja bi mogla opravdati odobravanje.

Jelisić je u svojim podnescima naveo napredak u rehabilitaciji, tražeći da se prilikom razmatranja njegovog zahtjeva konsultuju italijanske vlasti u vezi s njegovim ponašanjem u zatvoru.

“Jelisić će odslužiti dvije trećine svoje 40-godišnje kazne u septembru 2024. godine, i stoga još uvijek nema pravo na razmatranje za prijevremeno puštanje u ovoj fazi. Iako Jelisićeve napore u pravcu rehabilitacije smatram pohvalnim, takve će se informacije uzeti u obzir tek nakon što odsluži dvije trećine ove kazne”, naveo je Agius u odluci.

U ovoj odluci stoji da je prihvaćeno smanjenje kazne Jelisiću od 405 dana.

“Potvrđujem oslobađanje od kazne od 405 dana koje su italijanske vlasti odobrile Jelisiću, nakon ranije odluke o Jelisiću iz 2017. godine. Međutim, to neće utjecati na računicu Mehanizma o dvotrećinskom pragu, koji je potreban za prijevremeno puštanje na slobodu, ili na datum završetka Jelisićeve kazne”, navedeno je u odluci.

Mehanizam je i 2017. godine odbio Jelisićev zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu.

Tadašnji predsjednik Mehanizma sudija Theodor Meron je Jelisićev zahtjev odbio, priznajući umanjenje kazne od 1.440 dana koje su mu tada odobrile italijanske vlasti, i naglasio da to umanjenje ne mora biti uračunato u dvije trećine njegove kazne.

Jelisić je pred Tribunalom u oktobru 1998. priznao krivicu za višestruka ubistva i nehumana djela tokom rata u BiH počinjena u Brčkom, gdje je bio stražar u logoru “Luka”. Ta djela su kvalifikovana kao zločini protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata. Bio je optužen i za genocid, ali po toj tački nije proglašen krivim. Apelaciono vijeće Tribunala je 2001. potvrdilo kaznu od 40 godina zatvora, a Jelisić od 2003. kaznu izdržava u Italiji.

Najčitanije
Saznajte više
Predstavljen priručnik za odgovorno i profesionalno izvještavanje o pravosuđu
Priručnik “Pravosuđe i mediji: Vodič za izvještavanje o postupanju tužilaštava i sudova”, koji novinarima pruža smjernice za izvještavanje o istragama i sudskim postupcima, predstavljen je s ciljem približavanja rada pravosudnih organa medijima i široj javnosti.
Odobrena Reformska agenda: BiH dobija pristup fondu većem od 900 miliona eura
Evropska komisija je pozitivno ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine koja je ključni korak za dobijanje sredstava Evropske unije za reforme i rast, dok je pred našom zemljom još puno posla, kažu eksperti za praćenje i monitoring evropskih integracija u nadi da će bh. institucije ispuniti sve obaveze u kontekstu potpisivanja i ratifikacije sporazuma o instrumentu i zajmu.
Intenzivan porast digitalnog nasilja prema novinarima u BiH
Schmidt od lokalnih političara očekuje napore za otvaranje pregovora ka EU
Osuđenom za prijetnje sutkinji Seni Uzunović odobrena novčana zamjena kazne