Ustavni sud odbio apelacije Demirovića i Čopelja

U odluci kojom je odbio apleaciju Demirovića, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je naveo da je zaključeno da nema kršenja prava na pravično suđenje, da su redovni sudovi za svoje odluke dali detaljno, jasno i argumentirano obrazloženje u pogledu ocjene dokaza i primjene materijalnog prava, te na osnovu brižljive i savjesne ocjene tih dokaza izveli zaključak da je apelant počinio krivično djelo koje mu je stavljeno na teret.

“Stoga, Ustavni sud zaključuje da nije došlo do povrede prava na pravičan postupak apelanta iz Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije”, stoji u odluci Ustavnog suda.

Ustavni sud je također zaključio da nema kršenja prava na djelotvoran pravni lijek, jer je apelantu bila na raspolaganju mogućnost koju je koristio da izjavi žalbu protiv osporene prvostepene presude.

“Činjenica da korišteni pravni lijek nije rezultirao apelantovim uspjehom ne može voditi zaključku o kršenju tog prava”, navedeno je u odluci.

Demirović je početkom januara prošle godine tražio da Ustavni sud donese privremenu mjeru kojom će se odložiti izvršenje njegove kazne zatvora, a do konačne odluke ovog suda.

Ustavni sud je u aprilu 2019. godine odbio ovaj zahtjev kao neosnovan.

U drugoj odluci, prema kojoj je Čopelju odbijena apelacija kao neosnovana, navedeno je da se apelantovi navodi o povredi prava na pravično suđenje odnose na navode da mu je povrijeđeno pravo na jednakost strana u postupku, te je problematizirao i utvrđeno činjenično stanje i ocjenu dokaza. Čopelj je u apelaciji tvrdio da je učinjena povreda koja se odnosi na odmjeravanje kazne.

“Ustavni sud zaključuje da nema povrede prava na pravično suđenje Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije kada je osporena presuda obrazložena i jasna, donesena na temelju utvrđenog činjeničnog stanja i ocjene dokaza koja ne odaje utisak proizvoljnosti, pri čemu ništa ne upućuje na povredu prava na pravičan postupak u cjelini”, stoji u odluci o odbijanju apelacije Čopelja.

U decembru 2018., Demirović je drugostepenom presudom Suda BiH osuđen na 13 godina zatvora zbog učešća u protivzakonitom zatvaranju, nečovječnom postupanju i prisiljavanju na prinudni rad hrvatskih civila u Bijelom Polju kod Mostara, kao i za silovanje zaštićene svjedokinje “B”. Istom presudom Čopelj je osuđen na pet godina zatvora zbog nečovječnog postupanja prema zarobljenicima.

Zajedno s njima, drugostepenom presudom Enes Ćurić je osuđen na osam godina, dok su Samir Kreso i Mehmed Kaminić oslobođeni.

Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, odluke koje donese Ustavni sud konačne su i obavezujuće.