Inicijativa za sistemsko rješenje zdravstvenog osiguranja za djecu povratnica iz Sirije

Krajem decembra 2019. godine u BiH je stiglo 12 djece u pratnji šest žena u prvoj organizovanoj grupi povratnika sa teritorije takozvane Islamske države.

Poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skuštine BiH Edita Đapo je početkom februara pokrenula inicijativu da se što prije riješi status ove djece, odnosno da se upišu u matične knjige i da dobiju državljanstvo BiH kako bi mogla ostvariti svoja osnovna ljudska prava.

Ona kaže da se nakon povratka djece ispostavilo da se ona ne mogu upisati u matične knjige rođenih i knjigu državljanstva jer nedostaje dokument koji dokazuje krvnu vezu majki s tom djecom, kao i činjenice o mjestu i vremenu rođenja na osnovu kojih bi mogli dobiti matične brojeve.

“S obzirom na te administrativne prepreke, ja sam podnijela inicijativu da se usklade zakoni kako bi se mogao čim prije riješiti taj problem. Vlada Federacije je zadužila Federalno ministarstvo pravde da uradi izmjene i dopune zakona o vanparničnom postupku i to je u toku. U Republici Srpskoj to je regulisano u Zakonu o vanparničnom postupku”, kaže Đapo i dodaje kako smatra da nadležni državni ministri “trebaju skupa sa svojim entitetskim kolegama i sa predstavnicima Distrikta Brčko vidjeti da se harmoniziraju ti zakoni kako bi djeca čim prije dobila državljanstvo”.

Đapo kaže da djeca bez tih dokumenata ne mogu ostvariti osnovna prava na obrazovanje i zdravstvo i da očekuje da će se pred Federalnim parlamentom uskoro naći dopune zakona, ali da također treba vidjeti postoji li mogućnost da sudovi postupaju po nekom zakonu da se i prije tih izmjena djeca mogu upisati u matične knjige državljana i rođenih.

Kaže kako će izmjene i dopune zakona ići po hitnom postupku, te se nada da će Federalni parlament i Dom naroda to hitno usvojiti.

Direktor Centra za socijalni rad Kantona Sarajevo Samir Suljagić kaže kako pravo upisa djece u matične knjige rođenih povlači sva druga prava, između ostalog, prava na zdravstvenu zaštitu. On objašnjava da trenutno ne postoji sistemsko rješenje po kojem ova i druga djeca koja se nalaze u sličnoj situaciji imaju bezuvjetno pravo na zdravstvenu zaštitu.

“Način na koji smo to sad privremeno riješili jeste improvizacija kojom se, kroz uključivanje Ministarstva sigurnosti, Ministarstva zdravstva Federacije BiH i nekih međunarodnih organizacija, pruža mogućnost da ovoj djeci povratnicima koje smo zbrinuli krajem prethodne godine osiguramo pravo da imaju mogućnost zdravstvene zaštite”, kaže Suljagić i dodaje kako je problem trebalo riješiti brže “jer ostvarivanje ovih prava ugrožava mnoga druga prava”.

“Mi trebamo sistemsko rješenje koje će nam bezuvjetno omogućavati da djeci pružimo sva ona prava koja im pripadaju po našim zakonima, Ustavu i konvencijama”, kaže Suljagić.

Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva, kaže da su “bez obzira na ovu situaciju” djeca povratnika koja su imala zdravstvene potrebe bila zbrinuta.

“S naše strane mi ćemo izlaziti u susret da sva ta djeca imaju sve potrebe dok se ova situacija ne riješi. (…) Jako je bitno da su i procedure za njihovu inkluziju i u školama u određenim mjestima počele. I to se gleda bez obzira što ovo još uvijek nije riješeno. To što ovo još uvijek nije rješeno ne treba da nam bude problem da iznađemo privremena rješenja dok se to ne završi”, kaže Čerkez.

BIRN BiH je ranije pisao o izazovima s kojima se domaće institucije suočavaju u pripremi i radu sa ženama i djecom povratnicima iz Sirije.

U kampovima u Siriji i dalje se nalaze desetine žena i djece iz BiH.