Hamzićevi uposlenici donosili i povlačili tužbe
Marina Miličević-Rojs, uposlenica Općinskog suda, kazala je da je do 2013. bila šef odjeljenja za prijem i unos dokumenata koji su se, prema njenim riječima, otvarali u prijemnoj kancelariji.
“Meni je rečeno, skrenuta mi je pažnja da su uposlenici Hamzićeve advokatske kancelarije donosili tužbe, povlačili ih i potom ponovo podnosili”, kaže svjedokinja i dodaje da ne zna ko su bili uposlenici kancelarije.
Pojasnila je svjedokinja da se njoj Hamzić nikad nije obraćao za bilo kakvu uslugu mimo protokola, niti da su to tražili njegovi uposleni.
Ispričala je svjedokinja i da je služba u kojoj je nekada radila imala zaostatak u evidentiranju predmeta i da je svaka ispomoć bila dobrodošla, te da se u tu svrhu javila optužena Tanja Jović.
“Unosila je predmete koji su stigli putem pošte i davali su joj se isključivo najstariji predmeti, koji su prvi došli. U svojoj kancelariji je obavljala poslove i nije sjedila u šalter sali”, navela je svjedokinja.
Odbrani je svjedokinja rekla da šef ili koordinator raspoređuje slobodne za ispomoć, a Jović je prema njenim riječima izrazila želju za učenjem te da se takvi ne odbijaju.
Optužnica tereti advokata Hamzića da je od 2013. do 2016. godine organizovao grupu koja je nelegalnim radnjama izdejstvovala 46 nezakonitih presuda u sarajevskom Općinskom sudu. Osim njega, optuženi su uposlenica Kantonalnog suda Mirsada Alić, sutkinja Općinskog suda Milena Rajić, uposlenici istog suda Jović, Zaim Spahović, Muamer Pita te Pero Vuković i advokatica Samina Skopak.
Hamzić je, prema navodima Tužilaštva, preko službenica suda, kojima je za tu uslugu davao novac, osigurao da se predmeti dodijele u rad sutkinji Rajić, koja je kršenjem zakona donosila presude u korist njegovih stranaka, te se tereti da je pokretao parnične postupke, krivotvorio dostavnice, nakon čega su kuriri fiktivnu dostavu prikazivali urednom u sudskim spisima.
Prije svjedočenja Miličević-Rojs, Odbrana je nastavila s unakrsnim ispitivanjem Selme Taraniš, bivše uposlenice Hamzićeve kancelarije, kojoj je Tužilaštvo dalo imunitet krivičnog gonjenja i koja je ponovila da je optuženi od stranaka za ubrzavanje predmeta tražio 1.000 konvertibilnih maraka (KM).
“Hamzić bi rekao: ‘Ako hoćete da se ubrza, cijena je 1.000 maraka’. Ljudi koji su dolazili, novac ne bi donosili na prvom sastanku, to se dešavalo na drugom ili trećem sastanku”, kazala je Taraniš i pojasnila da se za neke od konkretnih predmeta nije pisala niti predavala tužba, ali da su i neke presude donesene zbog propuštanja.
Ispričala je svjedokinja da je Hamzić ponekad slao svoje uposlenike da idu u Općinski sud i zamole sudije za ubrzanje predmeta, a nekad je to radio i sam.
“Više puta sam išla kod sutkinje Milene Rajić da zamolim za ubrzanje i ona mi kaže: ‘Imam ročište, ne mogu sada’. Onda to prenesem Hamziću koji kaže: ‘Otići ću ja da je zamolim’”, kaže svjedokinja.
Navela je Taraniš da je Hamzić u kancelariji imao veću količinu predmeta koji su se najvećim dijelom odnosili na sticanje vlasništva, kao i da sve sudije nisu donosile presude na osnovu falsifikovanih dostavnica.
Nastavak suđenja je 11. septembra.
