Suočavanje s prošlošću iz dječijeg ugla na Sarajevo Film Festivalu

Ovaj film bosanskohercegovačke režiserke Aide Begić prikazat će se u programu bh. film koji donosi 77 naslova.

Film govori o sirijskoj djeci iz ugla iz kojeg ih ne možemo vidjeti na vijestima, kaže za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Begić i dodaje kako je “film ispričan iz perspektive djece i siročadi, bez politike i historije”.

“U filmu igraju stvarna sirijska djeca, izbjeglice koja su izgubila jednog ili oba roditelja, neka od njih su ranjena i pretrpila mnoge nesreće. Ipak, film nije depresivan, jer pokušava da govori o izbjegličkom životu djece uzimajući u obzir i svu ljepotu i ljubav koja je u njima”, rekla je Begić.

Ona kaže kako je ovaj filmski projekat počeo sa glumačkim radionicama s nekoliko stotina siročadi u Gaziantepu i Šanliurfi – pograničnim gradovima na jugoistoku Turske – gdje su im pokušali učiniti dane veselijim te ih naučiti osnovama glume, teatra i filma.

Zahvaljujući producentu iz Turske i organizaciji “Bešir” djeca su izašla iz sirotišta, dobila stipendije, bolje uslove za život i ljubav, navodi Begić. Ona smatra da je mentalitet sirijskog naroda veoma sličan bosanskohercegovačkom. Svuda u svijetu ljudi su isti, ali je politika ta koja vještački i na silu izmišlja nepremostive razlike, kaže Begić.

“Zato mislim da umjetnost može pozitivno uticati na promjenu te vrste percepcije. Ne mislim da će biti jednostavno da svijet promijeni ovaj zao kurs koji je zauzeo, put u kom se gradi i njeguje strah, netrpeljivost i fašizam, ali mi moramo pokušavati da to promijenimo, ma koliko naša borba djelovala kao beznadežna. Nade uvijek ima, mora je biti. Film ‘Ne ostavljaj me’ bi nas na to trebao podsjetiti”, rekla je na kraju Begić.

U programu Suočavanje s prošlošću, sekciji posvećenoj novim filmovima o bolnim temama iz prošlosti, bit će prikazan film “Srbenka”, reditelja Nebojše Slijepčevića. Film prati nastajanje pozorišne predstave Olivera Frljića u Rijeci o ubistvu djevojčice srpske nacionalnosti Aleksandre Zec koja je u zimu 1993. godine ubijena u Zagrebu.

“Postoji bitna razlika između predstave i filma: predstava se prvenstveno bavi zločinom nad Aleksandrom Zec, i nesposobnošću današnje Hrvatske da jednako žali sve žrtve, bez obzira na nacionalnost. Film se, s druge strane, bavi djevojčicom koja je rođena desetak godina nakon što je ubijena Aleksandra, no koja u današnjoj, mirnodopskoj Hrvatskoj nalazi točke identifikacije s njom. Mislim da predstava i film lijepo funkcioniraju zajedno: predstava postavlja dijagnozu, a film pokazuje kakve posljedice ta dijagnoza ima na sadašnjost i budućnost”, kaže Slijepčević.

Zvanični festivalski bilten u opisu filma navodi kako se “glumici Nini čini da rat nikada nije ni stao”. Slijepčević za to smatra odgovornim političke elite. Dodaje kako “današnjoj djeci ratna zbivanja izgledaju apstraktno”, ali kako ni djeca ne mogu izbjeći “prevladavajući javni diskurs koji slavi rat kao mjerilo svega”.

“Nogometne pobjede slave se uz ratne pjesme, ratne zasluge glavni su kriterij kod zapošljavanja, političari navode ratno razdoblje kao najsvjetlije u nacionalnoj povijesti. Forsiranjem ratnih tema skreće se pozornost s poraznih ekonomskih rezultata u mirnodopskom razdoblju. Manipulira se emocijama, zloupotrebljavaju se nezacijeljene ratne traume za skupljanje političkih poena, stvara se atmosfera napetosti kako bi se prikrile katastrofalne ekonomske politike, i zataškala pljačka”, rekao je Slijepčević.

U programu Suočavanje s prošlošću prikazat će se i film “Chris the Swiss” rediteljice Anje Kofmel o mladom švicarskom novinaru Chrisu koji je ubijen u januaru 1992. godine u ratom zahvaćenoj Hrvatskoj. Chris je bio rođak rediteljice Kofmel.

U svome dnevniku zapisao je da se sa svakim pređenim kilometrom sve snažnije moglo osjetiti prisustvo rata. “Voz se na svakoj stanici pomalo prazni”, napisao je, “sve dok na kraju u njemu ne ostane svega nekoliko sumnjivih likova.”

Elma Tataragić, selektorica Takmičarskog programa za igrani film, kaže kako će se na festivalu uvijek prikazivati filmovi koji tematiziraju probleme društva, posebno rata, jer je festival “nastao kao otpor ratu”. Takvi filmovi najčešće se prikazuju u programu Suočavanje s prošlošću. Tataragić smatra da Sarajevo, sa svim onim što je proživjelo, predstavlja jako dobro mjesto za suočavanje sa teškim, traumatičnim i bitnim temama, pa i ratnim.

“To je program koji je nama izuzetno važan i koji nam daje jedan novi poseban fokus gdje uključuje cijeli niz nevladinih organizacija, samih ljudi, individua koje su prolazile određene traume”, kaže Tataragić.

SFF će se ove godine održati od 10. do 17. augusta.

Na 24. izdanju SFF-a bit će prikazano ukupno 266 filmova iz 56 zemalja koji će biti svrstani u 18 programa.