(Ne)usaglašeni zakon o zaštiti žrtava torture

Iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske kazali su da je Nacrt zakona o zaštiti žrtava ratne torture usaglašen nakon sprovedene javne rasprave i uvažavanja određenih sugestija.

Predstavnica Ministarstava Rada Kela istakla je da se konačnom verzijom Zakona uređuju prava za žrtve torture i način njihovog ostvarivanja, način obezbjeđivanja sredstava za ostvarivanje tih prava, te druga pitanja od značaja za priznavanje statusa preživjelih.

“Ovaj zakon isključuje diskriminaciju po osnovu nacionalne, rasne i vjerske pripadnosti, kao i sve druge oblike diskriminacije i obezbjeđuje poštovanje principa ravnopravnosti spolova, pravičnosti, socijalne osjetljivosti i solidarnosti, te ravnotežu između privatnog interesa i društvenih mogućnosti”, rekla je Kela.

Ona je naglasila da je Prijedlogom zakona propisano da žrtve ratne torure, odnosno žrtve seksualnog nasilja, imaju mogućnost mjesečne novčane naknade.

“Prijedlogom zakona je propisana mogućnost banjske rehabilitacije žrtava ratne torture, zdravstveno osiguranje, te sprovođenja projekata zapošljavanja i samozapošljavanja”, dodala je Kela.

Aleksandra Letić iz Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske kaže je iz Vlade rečeno da su “uvažili određene sugestije”, ali da nije pojašnjeno kakva je konačna verzija Prijedloga zakona.

“Niz stvari je ostalo da se riješi, posebno značajan je bio dio u kojem nije jasna terminologija, jer je stajalo da ‘oni koji su bili u neprijateljskim vojskama’ ili koji su bili na neprijateljskoj strani ne mogu imati koristi od tog Zakona. Ostao je nejasan i način kako će se utvrditi da li je neko imao pravo iz ovog zakona ili ne po pitanju mjesta stanovanja i boravka u prethodnom periodu. Mislim da Vlada Republike Srpske to nije na kraju u potpunosti iskomunicirala s onima koji bi ustvari trebali da znaju na koji način ovaj zakon treba da funkcioniše”, navela je Letić.

Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja “Žena – Žrtva rata”, kazala je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da je Ministrastvo trebalo odgovoriti na pismene primjedbe koje je ovo Udruženje dalo na Nacrt zakona.

“Ne znamo šta je izmijenjeno, a šta je usvojeno, do kakvih je promjena došlo. Nas zabrinjava to da može doći do diskriminacije, znači da se Zakon radio samo za srpski narod, odnosno onakav kakav je bio i prednacrt zakona i zakon koji su usvojio”, kaže Hasečić.

Nacrt zakona o zaštiti žrtava ratne torture usvojen je 22. februara u Narodnoj skupštini Republike Srpske (RS), nakon čega je sprovedena javna rasprava.