Dudaković i ostali: Zločin protiv čovječnosti – pravna ili politička odluka
Advokati Asim Crnalić i Fahrija Karkin, koji brane osumnjičene u predmetu protiv bivšeg komandanta Petog korpusa Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) Dudakovića i ostalih, naglašavaju da, iako su pojedinačni zločini počinjeni, ne postoji dovoljno dokaza koji bi upućivali da je na području općina Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Ključ i Sanski Most 1995. godine počinjen širok i rasprostranjen napad na civile.
“U konkretnom slučaju, ‘Sana 95’ je bila čista vojna akcija u kojoj su, pretpostavljam, stradali neki civili. Da li je to stradanje civila ratni zločin, treba utvrditi Sud u toku postupka. Moje je mišljenje da je optužba o zločinu protiv čovječnosti pretenciozna i za takav pravni zaključak nema činjenični osnov”, rekao je Crnalić.
Karkin ide korak dalje, nazivajući odluku Državnog tužilaštva da sumnjiči Dudakovića i ostale za zločin protiv čovječnosti – “političkom formulacijom”.
“Neodgovorno je od Tužilaštva kada kaže da je akcija ‘Sana 95’ počela nakon što je ABiH probila linije odbrane Vojske Republike Srpske (VRS) i zauzela neko mjesto. Nije Peti korpus ništa zauzimao, Peti korpus je oslobađao. U tome je razlika. Zločina je u svakom slučaju bilo, ali to su pojedinačni zločini”, smatra Karkin.
Prema Karkinu, Tužilaštvo BiH je pogriješilo i zbog korištenja Krivičnog zakona BiH (KZ BiH) umjesto Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ), koji je važio 1995. godine.
“Vođenje ovog postupka odgovara većinskim strankama. Zato što će se, recimo, sad bošnjački korpus još više ujediniti, a ovamo će Dodik da galami: ‘Uspjeli smo provesti postupak protiv Dudakovića.’ A uopšte nije bio problem uhapsiti, a, Boga mi, nije bio problem da se odbije prijedlog tužilaca, jer bi smiješno bilo određivati pritvor zbog uticaja na svjedoke, 25 godina nakon izvršenja djela”, kazao je Karkin.
Tužilaštvo BiH sumnjiči Dudakovića s Ekremom Dedićem, Ibrahimom Šiljdedićem, Safetom Salihagićem, Adisom Zjakićem, Redžepom Zlojićem, Samirom Solakovićem, Fatmirom Muratovićem, Muharemom Aleševićem, Huseinom Balagićem, Ejubom Koženjićem, Ibrahimom Nadarevićem i Saidom Mujićem za zločine protiv čovječnosti počinjene na području Bosanske krajine.
Dudaković se sumnjiči i za zločine nad civilnim stanovništvom počinjene na području Autonomne pokrajine Zapadne Bosne (APZB).
Sva trinaestorica su uhapšeni po nalogu Tužilaštva BiH u petak, 27. aprila, ali je Državni sud odbio da im odredi pritvor, pustivši ih na slobodu uz mjere zabrane.
Obrazlažući prijedlog pritvora, tužiteljica Vedrana Mijović je rekla da je Peti korpus ABiH izvršio napad na općine Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Ključ i Sanski Most, u sklopu kojeg je izvršen progon civila srpske nacionalnosti, ubistva te uništenje religijske i privatne imovine.
Advokat Miodrag Stojanović, koji je radio i pred Haškim tribunalom i Sudom BiH, kazao je da je optužba za zločin protiv čovječnosti izuzetno teška za dokazivanje.
“Generalno, mi zločin protiv čovječnosti zovemo ‘mali genocid’. U nekoj gradaciji poslije genocida, zločin protiv čovječnosti je najširi i najteži oblik izvršenja djela iz oblasti ratnih zločina. Teret dokazivanja na tužiocu je mnogo kompleksniji, veći, ulazi u domen i sferu i politike i vojne doktrine i međunarodnih odnosa”, pojasnio je Stojanović.
On je dodao da ne može govoriti o konkretnom predmetu “Dudaković i ostali”, ali da ovakva formulacija jeste “veliki zalogaj”. Tužilaštvo BiH, prema Stojanoviću, u proteklom periodu počelo je češće optuživati za zločine protiv čovječnosti i kada nema toliko teških zločina.
“U predmetu koji radim za zločine u Janji, ima zločin protiv čovječnosti, a nema mrtve glave. U Janji su živjeli muslimani do 1994., do oktobra mjeseca radili i nisu išli na ratište. Zločin u kome se terete policajaci, njih je deset ukupno, zato što su sprovodili, šamarali i zlostavljali ljude, nema mrtve glave, a sve jer je Bijeljina podvedena za ‘zločin protiv čovječnosti’”, rekao je Stojanović.
U Tužilaštvu BiH nisu željeli komentarisati stavove pravnih eksperata.
